U strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje vrijednosti izvoza u skoro svim, a smanjenje vrijednosti uvoza u većini sektora. Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva od 60,29, ruda i metala za 57,97, a značajna povećanja ostvarena su i u sektorima hemijske i farmaceutske proizvodnje, đubriva i plastike 42,5, mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 24,4, drveta, papira i namještaja za 18,99 posto. Istovremeno, uvoz je znatno povećan samo kod mineralnih goriva za 37, ruda i metala 14,7, kože, krzna i tekstila za 11,12 posto. Najveći izvoz ostvaren je kod ruda i metala, za 789.642.822 KM, drveta, papira i namještaja 605.102.896, mineralnih goriva za 581.680.902 marke, a uvoz u sektorima mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 1.184.026.789 KM, mineralnih goriva 1.179.192.176 i agroindustrijski sektor za 1.116.714.692 marke...
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje vrijednosti izvoza u skoro svim, a smanjenje vrijednosti uvoza u većini sektora.
Netarifne barijere
Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva od 60,29, ruda i metala za 57,97, a značajna povećanja ostvarena su i u sektorima hemijske i farmaceutske proizvodnje, đubriva i plastike 42,5, mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 24,4, drveta, papira i namještaja za 18,99 posto, pokazuju statistički podaci.
Istovremeno, uvoz je znatno povećan samo kod mineralnih goriva za 37, ruda i metala 14,7, kože, krzna i tekstila za 11,12 posto. Najveći izvoz ostvaren je kod ruda i metala, za 789.642.822 KM, drveta, papira i namještaja 605.102.896, mineralnih goriva za 581.680.902 marke, a uvoz u sektorima mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 1.184.026.789 KM, mineralnih goriva 1.179.192.176 i agroindustrijski sektor za 1.116.714.692 marke.
Poseban problem je što je, i pored povećanja izvoza u većini sektora, pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren samo u sektorima drveta, papira i namještaja od 182,81 i rude, metala i proizvoda za 137,05 posto, dok je u ostalim sektorima bio negativan.
U okviru zemalja potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) već dugo je očit trend stagnacije i smanjenja učešća Hrvatske u bh. izvozu, što pokazuje da za daljnji prodor na to tržište BiH treba nove ideje i proizvode, odnosno uklanjanje netarifnih barijera koje otežavaju plasman postojećih.
Povoljna kretanja
Najpozitivnija promjena u trgovini s Hrvatskom svakako je u činjenici da je BiH od apsolutnog uvoznika enormnih količina naftnih derivata, često upitnog kvaliteta i porijekla, evoluirala u sve većeg izvoznika i sve manjeg uvoznika.
Povoljnija kretanja u trgovini sa Srbijom i pogotovo Crnom Gorom i Kosovom također su već duže vrijeme primjetna, a osnov za optimizam u narednom periodu daje očekivano uklanjanje većine netarifnih barijera za izvoz u Srbiju, nakon potpisivanja i primjene parafiranog Protokola o uzajamnom priznavanju izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, kao i visoka konkurentnost i dokazani kvalitet na druga dva navedena tržišta.
I u Makedoniju i Albaniju naša zemlja sve više izvozi, ali na ovim tržištima još ima mnogo neiskorištenih potencijala za plasman naših proizvoda.