BiH postaje sve jači regionalni izvoznik

Bez autora
Aug 10 2010

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje vrijednosti izvoza u skoro svim, a smanjenje vrijednosti uvoza u većini sektora. Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva od 60,29, ruda i metala za 57,97, a značajna povećanja ostvarena su i u sektorima hemijske i farmaceutske proizvodnje, đubriva i plastike 42,5, mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 24,4, drveta, papira i namještaja za 18,99 posto. Istovremeno, uvoz je znatno povećan samo kod mineralnih goriva za 37, ruda i metala 14,7, kože, krzna i tekstila za 11,12 posto. Najveći izvoz ostvaren je kod ruda i metala, za 789.642.822 KM, drveta, papira i namještaja 605.102.896, mineralnih goriva za 581.680.902 marke, a uvoz u sektorima mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 1.184.026.789 KM, mineralnih goriva 1.179.192.176 i agroindustrijski sektor za 1.116.714.692 marke...

BiH postaje sve jači regionalni izvoznikU strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje vrijednosti izvoza u skoro svim, a smanjenje vrijednosti uvoza u većini sektora.

Netarifne barijere

Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva od 60,29, ruda i metala za 57,97, a značajna povećanja ostvarena su i u sektorima hemijske i farmaceutske proizvodnje, đubriva i plastike 42,5, mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 24,4, drveta, papira i namještaja za 18,99 posto, pokazuju statistički podaci.

Istovremeno, uvoz je znatno povećan samo kod mineralnih goriva za 37, ruda i metala 14,7, kože, krzna i tekstila za 11,12 posto. Najveći izvoz ostvaren je kod ruda i metala, za 789.642.822 KM, drveta, papira i namještaja 605.102.896, mineralnih goriva za 581.680.902 marke, a uvoz u sektorima mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 1.184.026.789 KM, mineralnih goriva 1.179.192.176 i agroindustrijski sektor za 1.116.714.692 marke.

Poseban problem je što je, i pored povećanja izvoza u većini sektora, pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren samo u sektorima drveta, papira i namještaja od 182,81 i rude, metala i proizvoda za 137,05 posto, dok je u ostalim sektorima bio negativan.

U okviru zemalja potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) već dugo je očit trend stagnacije i smanjenja učešća Hrvatske u bh. izvozu, što pokazuje da za daljnji prodor na to tržište BiH treba nove ideje i proizvode, odnosno uklanjanje netarifnih barijera koje otežavaju plasman postojećih.

Povoljna kretanja

Najpozitivnija promjena u trgovini s Hrvatskom svakako je u činjenici da je BiH od apsolutnog uvoznika enormnih količina naftnih derivata, često upitnog kvaliteta i porijekla, evoluirala u sve većeg izvoznika i sve manjeg uvoznika.

Povoljnija kretanja u trgovini sa Srbijom i pogotovo Crnom Gorom i Kosovom također su već duže vrijeme primjetna, a osnov za optimizam u narednom periodu daje očekivano uklanjanje većine netarifnih barijera za izvoz u Srbiju, nakon potpisivanja i primjene parafiranog Protokola o uzajamnom priznavanju izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, kao i visoka konkurentnost i dokazani kvalitet na druga dva navedena tržišta.

I u Makedoniju i Albaniju naša zemlja sve više izvozi, ali na ovim tržištima još ima mnogo neiskorištenih potencijala za plasman naših proizvoda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik