Kunska štednja građana ojačala za 262,5 milijuna

Bez autora
Aug 06 2010

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni devizni i kunski depoziti kod banaka krajem lipnja iznosili su 173,35 milijardi kuna, što je 273,1 milijun kuna više nego koncem svibnja. Glavninu depozita čine devizni, s ukupno 136,45 milijardi kuna, no oni su u lipnju smanjeni u odnosu na svibanj kad su iznosili 137,71 milijardu. Štednja u kunama, pak, porasla je s 35,36 milijardi u svibnju na 36,89 milijardi u lipnju. U bankama najviše štede građani - ukupno 132,55 milijardi kuna. U odnosu na stanje koncem svibnja, lipanjska štednja stanovništva manja je za 316,6 milijuna kuna. Pritom, devizni su depoziti smanjeni za 579,1 milijun kuna, dok je kunska štednja povećana za 262,5 milijuna kuna. Građani kod banaka drže u kunama oročenih 17,43 milijarde kuna (u svibnju 17,32 milijarde) i 2,40 milijardi štednih depozita (u svibnju 2,24 milijarde). Sektor stanovništva bilježi u devizama 15,66 milijardi kuna štednih (u svibnju 15,49 milijardi) i 97,05 milijardi kuna oročenih depozita (u svibnju 97,80 milijardi)...

Kunska štednja građana ojačala za 262,5 milijunaPrema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni devizni i kunski depoziti kod banaka krajem lipnja iznosili su 173,35 milijardi kuna, što je 273,1 milijun kuna više nego koncem svibnja.

Glavninu depozita čine devizni, s ukupno 136,45 milijardi kuna, no oni su u lipnju smanjeni u odnosu na svibanj kad su iznosili 137,71 milijardu. Štednja u kunama, pak, porasla je s 35,36 milijardi u svibnju na 36,89 milijardi u lipnju. U bankama najviše štede građani - ukupno 132,55 milijardi kuna.

U odnosu na stanje koncem svibnja, lipanjska štednja stanovništva manja je za 316,6 milijuna kuna. Pritom, devizni su depoziti smanjeni za 579,1 milijun kuna, dok je kunska štednja povećana za 262,5 milijuna kuna.

Građani kod banaka drže u kunama oročenih 17,43 milijarde kuna (u svibnju 17,32 milijarde) i 2,40 milijardi štednih depozita (u svibnju 2,24 milijarde). Sektor stanovništva bilježi u devizama 15,66 milijardi kuna štednih (u svibnju 15,49 milijardi) i 97,05 milijardi kuna oročenih depozita (u svibnju 97,80 milijardi).

Na rast kunske štednje zacijelo su utjecala tečajna kretanja, odnosno klizanje eura, te sezonska očekivanja građana pa su novac držali u kunama radije nego ga mijenjali u eure.

Pad deviznih depozita može se protumačiti i time da ljudi troše svoju zadnju ušteđevinu s obzirom na to da su mnogi ostali bez posla ili su im plaće srezane.

Isto tako, mnogi su devize zarađene prošle sezone trošili za pripremu ove.

U godinu dana, ukupna štednja građana povećana je za 10,92 milijarde kuna jer su banke izvore likvidnosti tražile u domaćoj štednji te su nudile visoke kamatne stope.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik