Procijenjena vrijednost imovine koja je u Republici Srpskoj založena pod hipoteku kod banaka u prvom kvartalu ove godine iznosila je 2,14 milijardi maraka i veća je za oko 70 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. Na kraju 2009. godine ukupna vrijednost imovine založene pod hipoteku bila veća od dvije milijarde maraka. Procijenjena vrijednost nekretnine koja se stavlja pod hipoteku treba da bude za 50 odsto veća od vrijednosti kredita, da bi se priznala kao kvalitetan kolateral. Procijenjena vrijednost kolaterala u nekretninama u prvom tromjesečju ove godine iznosi 2,14 milijardi, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 2,07 milijardi maraka. Jedan od razloga povećanja vrijednosti imovine založene pod hipoteku sunovi krediti koji se obezbjeđuju na ovaj način. Banke se hipotekarnim kreditima okreću i onda kada njihovi klijenti ne mogu da obezbijede kvalitetne žirante...
Procijenjena vrijednost imovine koja je u Republici Srpskoj založena pod hipoteku kod banaka u prvom kvartalu ove godine iznosila je 2,14 milijardi maraka i veća je za oko 70 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za bankarstvo RS.
U Agenciji kažu da je na kraju 2009. godine ukupna vrijednost imovine založene pod hipoteku bila veća od dvije milijarde maraka.
Objašnjavaju da procijenjena vrijednost nekretnine koja se stavlja pod hipoteku treba da bude za 50 odsto veća od vrijednosti kredita, da bi se priznala kao kvalitetan kolateral.
- Procijenjena vrijednost kolaterala u nekretninama u prvom tromjesečju ove godine iznosi 2,14 milijardi, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 2,07 milijardi maraka - kazali su u Agenciji za bankarstvo i dodali da nemaju podatak o broju aktiviranih hipoteka u RS.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić kaže da su jedan od razloga povećanja vrijednosti imovine založene pod hipoteku novi krediti koji se obezbjeđuju na ovaj način.
- Banke se hipotekarnim kreditima okreću i onda kada njihovi klijenti ne mogu da obezbijede kvalitetne žirante - kazao je Božić.
Dodao je da je aktiviranje hipoteka isključivo stvar ugovornog aranžmana između banke i klijenta.
- Ugovorom jasno mora da bude definisano kada postoji pravo zajmodavca na aktiviranje hipoteke, poslije koliko kašnjenja i u kojim uslovima povjerilac može da traži zapljenu založene imovine - naglasio je Božić.
Banke su tokom 2009. godine pokrenule nekoliko sudskih postupaka protiv pravnih lica koja su imala nekretnine pod hipotekom.
U bankama ističu da je aktiviranje hipoteke, kao kolaterala posljednja i najmanje popularna opcija jer podrazumijeva višegodišnje sudske sporove, velike traume za klijente i veliki trošak za finansijsku instituciju. Ova mjera se koristi u krajnjoj nuždi, odnosno onda kada su svi ostali pravni oblici naplate potraživanja iskorišćeni.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti odobreni privatnim preduzećima u prvom kvartalu ove godine iznose 1,8 milijardi maraka, a dospjela potraživanja po ovim kreditima iznose 148 miliona maraka.
Tržište
Radomir Božić kaže da se u slučaju aktiviranja hipoteka postavlja pitanje imamo li aktivno tržište za tu imovinu.
- Kada bi banke aktivnije krenule u naplatu potraživanja putem prodaje založene imovine, pitanje je kakve bi cijene mogle da se dobiju za tu imovinu i kakav je kapacitet tržišta. Kada bi bila velika ponuda založene imovine, veliko je pitanje da li bi postojala tražnja za nju - kazao je Božić.