Poslovne vijesti - Hrvatska

Svako jedanaesto kućanstvo u Hrvatskoj ne vraća kredite

Svako jedanaesto kućanstvo u Hrvatskoj ne može uredno podmirivati svoje kreditne obveze, i premda je riječ o kreditima koji su uglavnom dobro osigurani, oni se ipak negativno održavaju na bilance banaka.

Nakon lanjskog povećanja problematičnih kredita za 60 posto, u ovoj se godini očekivala bolja situacija, no uslijedilo je neugodno iznenađenje. Loši krediti banaka već su porasli za 15-ak posto, što je posljedica značajnog pada gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju ove godine.

Do tih su saznanja došli stručnjaci Hrvatske narodne banke koji pomno prate ekonomska i druga kretanja značajna za stabilnost bankarskog sektora, koji im je, kao regulatoru bankarskog sustava, od primarne važnosti, no iz njihovih se podataka može puno zaključiti i o “financijskom zdravlju” hrvatskih kućanstava.

U poduzećima gora situacija

Ivana Herceg i Vedran Šošić iz HNB-a na Međunarodnoj su dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, koja se u organizaciji HNB-a u tom gradu održava 16. put, svoje izlaganje posvetili upravo anatomiji dugovanja hrvatskih kućanstava i njihovim implikacijama na financijsku stabilnost u zemlji.

− U HNB-u smo se dosta bavili kućanstvima i tradicionalni pokazatelji govorili su da velika ekspanzija kredita nije prouzročila rast broja kućanstava s financijskim poteškoćama, no drukčiji pristup istraživanju pokazao je da nije baš tako – rekao je Vedran Šošić.

− Ukupni loši krediti kućanstvima sada iznose devet posto, što nije malo, no rast loših kredita poduzećima ipak je bio snažniji − navodi Šošić, dodajući kako su loši krediti kućanstvima, u odnosu na kredite tvrtkama, rezultirali i manjim gubicima bankama. To je vjerojatno i razlog zbog kojega se o tim kreditima kod nas manje govori. Ovih dana u HNB-u rade na projekcijama budućih kretanja, a one će biti oštrije nego one iznesene prošle zime. Vedran Šošić, naime, kaže da se ove godine očekivao rast loših kredita za 25 posto, no kretanja u prvim mjesecima ove godine pokazala su da će taj rast ipak biti veći.

Najvažnija lekcija

Na dubrovačkoj konferenciji u petak se raspravljalo i o monetarnoj politici i stabilnosti, o čemu se, kroz analizu razdoblja uspona i kriza od 1870. do 2008. godine, govorilo i u radu Moritza Schularicka iz Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, američke neprofitne organizacije, i Alana Taylora sa Sveučilišta u Californiji.

Postavljajući pitanje postojanja konflikta između monetarne politike i financijske stabilnosti, skupina stručnjaka − Emanuel Barnea iz Izraelske banke, Yoram Landskroner sa Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu te Meir Sokoler iz MMF-a – podsjetila je na jednu od najvažnijih lekcija nedavne financijske krize: monetarna i financijska stabilnost, te instrumenti za njihovo postizanje puno su više međusobno povezani nego što se prije mislilo.