Berze - Slovenija

Ljubljanska burza s većim prometom od Zagrebačke burze u 2018.

Investitori su aktivniji na Ljubljanskoj burzi nego na Zagrebačkoj. Naime, prema analizi koju je izradio InterCapital, prosječni dnevni promet na Ljubljanskoj je burzi lani iznosio 1,34 milijuna eura, a na Zagrebačkoj 1,15 milijuna eura.

– Na hrvatskom tržištu zabilježen je značajan pad likvidnosti tijekom 2018. godine s prosječnim dnevnim prometom, koji je u odnosu na 2017. godinu smanjen za jednu trećinu, te iznosi 1,15 milijuna eura. Smanjenje likvidnosti još je izraženije u odnosu na pretkrizno razdoblje kada je prosjek dostizao dvoznamenkaste brojke – stoji u analizi InterCapitala.

Padu prometa nije išlo ni na ruku i to što je dionički indeks CROBEX lani pao za 5,1 posto, piše Lider.

S druge strane, slovensko tržište kapitala izgleda kao ravna crta.

– Prosječni dnevni promet iznosio je 1,34 milijuna eura, što je dva posto manje nego godinu prije, dok je glavni indeks 2018. završio gotovo nepromijenjen (pad je iznosio manje od jedan posto) – stoji u analizi InterCapitala.

Međutim, na slovenskom je tržištu zabilježeno nekoliko važnih akvizicija povezanih s dugoočekivanom inicijalnom javnom ponudom dionica NLB banke. Od tih transakcija, analitičari InterCapitala ističu i preuzimanje Gorenja što je rezultiralo delistiranjem kompanije s burze.

Spomenimo da je i prosječni dnevni promet na rumunjskoj burzi lani iznosio 9,98 milijuna eura, a na Beogradskoj samo 0,3 milijuna eura.

– Optimistični početak 2018. godine i pozitivni trend iz posljednjeg kvartala 2017. ipak nije bio dovoljan da ukupno gledajući trgovinska statistika bude bolje od one iz prethodne godine. Dok je ukupni promet u siječnju bio je 44,4 posto bolji nego posljednjeg mjeseca 2017. godine, a rasla je i tržišna kapitalizacija te vrijednost indeksa, u veljači je ponovno obustavljeno trgovanje dionicama iz sastava koncerna Agrokor te je nastavak godine obilježilo uglavnom negativno raspoloženje ulagatelja. Tržište je ušlo u pozitivan sentiment tek pred kraj godine – komentar je Uprave burze na lanjsko trgovanje.

Ističu kako je likvidnost je bila uglavnom koncentrirana u manjem broju dionica te je 10 dionica s najvećim prometom zaslužno za 40-ak posto ukupnog prometa, pri čemu je najviše trgovano dionicom Valamar Riviere.

– Uzevši u obzir činjenicu da je na gotovo svim svjetskim tržištima 2018. bila izuzetno izazovna, a većina ih je godinu zaključila minusom, pri čemu su neki značajni europski burzovni indeksi bilježili i dvoznamenkasti godišnji gubitak, domaće tržište kapitala ipak može biti relativno zadovoljno performansama u godini koja je iza nas – zaključak je Uprave Zagrebačke burze.