U prvom polugodištu Zagrebačka burza je ostvarila milijun eura poslovnih prihoda što je za sedam posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Promatrano po segmentima, u odnosu na prvo polugodište lani, prihodi od prodaje povećali su se za 9,5 posto, na 673 tisuće eura. - Povećanje prihoda od prodaje prvenstveno je rezultat većih prihoda
od provizija i članarina, koji su, nastavno na značajno snažnije promete
vrijednosnim papirima u usporedbi s istim periodom lani, do kraja prvog
polugodišta ove godine dosegli 291.700 eura ili 35,7 posto više u
odnosu na prvo polugodište 2023. godine – navodi se u izvješću. Naime,
do kraja lipnja ove godine promet unutar knjige ponuda dosegao je
značajnih 166,9 milijuna eura, 29 posto više nego u prvom polugodištu
2023. godine. Od toga se 142 milijuna eura odnosi na promet dionicama, koji je, za
usporedbu, u istom lanjskom razdoblju iznosio 113 milijuna eura.
Nadalje, 11 milijuna eura bilježi se u prometu obveznicama, nešto manje
od lanjskih 11,5 milijuna eura, dok su ETF-ovi ostvarili promet od
impresivnih 11,7 milijuna eura, dvostruko više nego u istom razdoblju
prošle godine. Prvo polugodište ove godine također bilježi i promet
instrumentima tržišta novca od 1,6 milijuna eura, kojeg u prvih šest
mjeseci prošle godine nije bilo. Blok promet dionica također bilježi
značajan rast, s lanjskih 7,5 milijuna eura na 37 milijuna eura. Blok
promet obveznicama nije zabilježen, kao i u istom razdoblju lani, piše Lider. Kraj prvog dijela godine Zagrebačka burza je dočekala s ukupno 123 uvrštene vrijednosnice, 19 manje nego godinu ranije. S druge strane, rashodi od 1,08 milijuna eura viši su za gotovo osam
posto. Najveći skok od 390 posto bilježi stavka ‘ostali poslovni
rashodi‘, a slijedi je amortizacija s rastom od šest posto, a po nešto
manjoj stopi rasli su i materijalni troškovi. Predsjednica Uprave Ivana
Gažić pojašnjava kako je u prvom polugodištu zabilježeno povećanje
troškova, prije svega zbog rasta troška softvera koji je indeksiran za
inflaciju. - K tome, porastao je i trošak amortizacije jer smo morali kupiti
novu opremu koja je potrebna u sklopu usklađivanja s novim regulatornim
uredbama. Što se tiče financijskih prihoda, njihov je pad rezultat
smanjenja kamatnih stopa. Radi se prije svega o ulaganjima u depozite i
kratkoročne obvezničke fondove. Osim toga, na smanjenje financijskih
prihoda utjecao je i manji iznos dividende od Ljubljanske burze, a koja
je lani iznosila oko 100.000 eura – pojašnjava Gažić. Kad se sve zbroji i oduzme, polugodišnja operativna dobit od gotovo
23 tisuće eura manja je za četvrtinu, dok je neto dobit od 16.300 eura
snižena za gotovo 80 posto.