Ekonomija - Bosna i Hercegovina

BDP BiH u 2013. godini iznosit će 27 milijardi maraka

Procjenjuje se da će BDP BiH za 2013. godinu iznositi 27 milijardi maraka, kazao je danas na proširenoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora voditelj za financije tog sabora, dodavši kako će BiH nakon ekonomske krize, koja je započela 2008. godine, 2013. godinu zabilježiti s pozitivnom nulom, a 2014. s pozitivnim pomakom.

Međutim, sve okolnosti ukazuju da se BiH neće moći zadržati na pozivnom trendu zbog velikog deficita, javnog duga i neto prihoda, visoke nezaposlenosti, koja iznosi čak 44 posto, socijalnih davanja te jako niske razine plasmana depozita na bankama, odnosno neiskorištenosti sredstva pozitivnih kredita.

Vrankić je posebnu pozornost skrenuo na javni i privatni dug koji se povećava i koji iznosi oko 65 posto BDP-a, što je vrlo zabrinjavajuća razina.

Kada je u pitanju javni dug on iznosi oko 36 posto BDP-a i u zadnje je vrijeme rastao zajedno s privatnim dugom stopom od skoro 60 posto, s tim da struktura duga ima negativan trend jer se povećava dug koji ima negativne kamate.

Po Vrankićevom mišljenju, problem je i to što zakon ne prati ustavne nadležnosti pojedinih razina vlasti, a to se posebno odnosi na raspodjelu sredstava između Federacije i županija gdje je veliki dio obveza i dalje ostao na županijama, dok se dio značajnih financijskih sredstava povukao na Federaciju.
 
Govoreći o državnom i entitetskim proračuna, predsjednik GV HNS-a Božo Ljubić kazao je kako polovina državnog proračuna odmah ide na otplatu inozemnih dugova, a ostala polovica za plaće i troškove zaposlenih.

Što se tiče federalnog proračuna, otprilike 20 posto tog proračuna odnosi se na definirane plaće i troškove, a 80 posto na razne transfere ili investicijske projekte, dok je u županijama situacija obratna, samo 20 posto sredstava ostaje na raspolaganju za upravljanje razvojnim projektima i investicijama, a ostatak ide na plaće zaposlenih i materijalne troškove, s tim da je u nekim županijama, posebno onim s hrvatskom većinom situacija još gora.

- Stanje je ovakvo zato što se uporno od Daytona do danas nije željelo osposobiti i jačati državu, već centralizirati i ojačati entitete, a u FBiH uzurpacija županijskih nadležnosti vidljiva je na nekoliko načina -, naglasio je Ljubić, dodavši kako se prvi način odnosi na zakonodavnu sferu, drugi kroz raspodjelu prihoda, zbog čega su neke županije favoriziranje bez jasnih kriterija, kao i na raspodjelu po županijama na osnovu broja stanovnika, dok se treći način ogleda kroz stvaranje proračunskih deficita.

- Prema podacima kojima raspolažem proračun FBiH već ima ukalkuliran deficit od nekih 6 milijuna maraka koji se s prenesenim deficitom iz prošle godine penje na neku milijardu deficita što je otprilike 40 posto proračuna- kazao je predsjednik GV HNS-a.

- Ja se ne mogu oteti utisku da se namjerno kreiraju deficiti znajući da se oni ne mogu pokriti iz izvornih prihoda, već da će biti isfinancirani iz kredita- dodao je on.

- Federalna vlast zapravo distribuira te prihode, a nedostatke će pokriti iz kredita koje ćemo svi vraćati, a distribuira ih tako što bošnjačke političke oligarhije zapravo preko tih sredstava kupuju socijalni mir u propalim poduzećima i kroz netransparentne transfere. Na taj način kupuju rezultate izbora pa onda nije ni čudno da se predstavnici tih političkih oligarhija već nekoliko godina natječu koja će stranka pred izbore dobiti da distribuira više sredstva da bi poboljšala svoj izborni rezultat, dok Hrvate koji su pristali biti dio nelegitimne vlasti koriste kako kada- naglasio je Ljubić.

Pritom je istaknuo kako, nažalost, ti transferi ne pomažu ni onima kojima se upućuju što su pokazali i primjeri Krivaje, Konjuha i slično.

Inače, današnja tema proširene sjednice Glavnog vijeća HNS-a bila je razmatranje problematike i zauzimanje stajališta oko održivosti proračuna na svim razinama, te uzurpiranje nadležnosti županija i procesi centraliziranja nadležnosti od strane FBiH.

Novinari su imali priliku da prisustvuju uvodnim izlaganjima predsjednika HNS-a Dragana Čovića, predsjednika Glavnog vijeća HNS-a Bože Ljubića i voditelja za financije Dragana Vrankića.

U radu današnje sjednice GV HNS-a, uz predstavnike i članove GV HNS-a i predsjednika HNS-a Dragana Čovića, sudjelovali su i predsjednici vlada i ministri financija stranaka HNS-a u županijama, te predstavnici klubova stranaka HNS-a u Parlamentu BiH.
 
Nakon rasprave GV HNS-a će pripremiti zaključke koji će biti obvezni za sve članice HNS-a i predstavnike tih stranka na svim razinama vlasti.