BiH se vratila na stanje iz 2017. godine

Bez autora
Jun 29 2021

Pandemija Covid-19 ostavila je velike posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine, zbog čega se naša zemlja vratila na nivo na kojem je bila 2017. godine.

Ekonomska stvarnost

Ovo je objavljeno u prvom kvartalnom ekonomskom izvještaju Friedrich Naumann Fondacije koji su pripremili istaknuti bosanskohercegovački ekonomisti Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović.

Cilj izvještaja je bio dokumentovati ekonomsku stvarnost u BiH i na osnovu toga izvući određene zaključke i preporuke s ciljem unapređenja domaćih ekonomskih prilika.

- Bosna i Hercegovina se vratila na nivo 2017. godine, prije svega zbog velikog pada uvoza, što je uzrokovano padom potrošnje stanovništva, ali i zbog pada izvoza. Dobre stvari su da u prvom kvartalu imamo rast industrijske proizvodnje iz izvoza preko 10 posto, što znači da se oporavlja, ali treba biti realan. Visoke stope rasta, pa čak i izvoza u drugom kvartalu, rezultat su toga da smo imali izuzetan pad ranije, zbog čega sad imamo izuzetan rast, kazao nam je jedan od autora analize Admir Čavalić.

Prvi kvartal 2021. bio je posebno izazovan za bosanskohercegovačku ekonomiju. Pandemija je prouzrokovala brojne probleme, poput većeg broja nezaposlenih osoba, rasta cijena, budžetske nestabilnosti i pritiska na socijalne fondove, gdje postoje nestabilnosti. Kako je navedeno u izvještaju, povećava se broj penzionera, dok istovremeno radno sposobno stanovništvo nije aktivirano u smislu punjenja sistema doprinosa.

- Ono što jeste pozitivno jeste šansa da naši izvoznici iskoriste nove geopolitičke prilike između Evropske unije i Dalekog istoka u smislu da mi budemo ili outsourcing tržište ili izvozno tržište kao alternativa azijskim zemljama, s kojima je poslovanje usljed pandemije otežano, dodao je Čavalić.

Iako je primjetan privredni oporavak, nepovjerenje domaćih privrednika i investitora i dalje je izrazito veliko, a sve zahvaljujući nesigurnosti sistema i birokratiji koja otežava investicije. Kako je navedeno, prema brojnim drugim istraživanjima, postoji direktna veza između spremnosti domaćih privrednika da investiraju i percepcije privredne klime u zemlji.

Preporuke

- Neophodne su reforme pravnog sistema, sistema zdravstvenog i penzionog osiguranja, digitalizacija javne uprave i povećanje transparentnosti u korištenju javnih sredstava. Samo pokretanje ovih procesa bi uticalo na povećanje povjerenja javnosti i privrede, što bi uslovilo i jačanje optimizma, a to je veoma važno u ovim vremenima i sigurno bi se pozitivno odrazilo na poslovnu klimu u našoj zemlji, kazao nam je Damir Bećirović, autor ovog izvještaja.

Ovo je prvi izvještaj koji govori o ekonomskim kretanjima u BiH tokom pandemije, a do kraja godine će biti pripremljena još tri, po jedan za svaki kvartal. U konačnici, oni će dati jasnu sliku privrednih kretanja u Bosni i Hercegovini, te kroz istraživanja urađena sa privrednicima stvoriti okvir za preporuke koje će konkretno pomoći domaćoj privredi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik