Ekonomija - Hrvatska

EBRD i MMF: Pad hrvatskog BDP-a 0,8%

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u ovoj godini za naše gospodarstvo prognozira pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,8%. U idućoj godini napokon bi trebao slijediti oporavak od 1,5%.

Među razlozima pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini izdvajaju slabljenje potrošnje kućanstava te daljnji pad investicija i izvoza robe. Hrvatski BDP u prvom tromjesečju smanjen je 1,5% u usporedbi s istim razdobljem godinu prije, zbog nastavljenog pada potrošnje kućanstava, kao i daljnjega pada investicija i robnog izvoza. Recesija je donekle ublažena u drugom tromjesečju, uz stopu pada od 0,7% na godišnjoj razini, navode u EBRD-u.

Ulasku Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. prethodio je niz važnih reformi, no dosad su zabilježene samo rijetke izravne gospodarske koristi, a recesija koja je počela 2009. zadržala se i u 2013. godini, navodi se u priopćenju.

Kad je riječ o utezima za hrvatsko gospodarstvo, EBRD ponovno upozorava na nekonkurentna poduzeća, nefleksibilno tržište rada te velik i neučinkovit javni sektor.

Optimistični su ipak u pogledu iduće godine, kada bi članstvo u Europskoj uniji trebalo omogućiti Hrvatskoj da profitira od potpunog pristupa jedinstvenom tržištu i fondovima EU-a, što bi trebalo dovesti do određenog pozitivnog rasta u 2014. godini, navodi se u redovitim jesenskim prognozama.

MMF: u 2014. skroman oporavak, uz visoke rizike

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u ovoj godini očekuje pad hrvatskog BDP-a od oko 0,75%, a u sljedećoj godini skroman oporavak, ali i upozorava da su rizici vezani uz oporavak i dalje visoki, a izgledi za rast u srednjoročnom razdoblju ovise o naporima usmjerenim na poboljšanje konkurentnosti, ističe misija MMF-a u izjavi nakon završetka posjeta Hrvatskoj koji je trajao od 30. listopada do 6. studenoga.

Ocjenjuju kako su hrvatske vlasti ostvarile dobrodošao napredak na području strukturnih reformi, ali i kako je potrebno intenzivirati te napore. U vezi s nadolazećom procedurom prekomjernog manjka smatraju kako bi se bolje usmjeravanje subvencija i socijalne pomoći, mirovinska reforma, povećanje efikasnosti PDV-a i jačanje oporezivanja imovine mogli iskoristiti kao elementi prilagodbe.

Podregija u pozitivnom

U podregiji srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, nalaze se još Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija. Regija bi u 2013. trebala ostvariti rast od 0,9%, koji bi iduće godine trebao biti 1,9%.

U toj bi podregiji nastavak recesije u ovoj godini, uz Hrvatsku, trebala zabilježiti i Slovenija, uz pad aktivnosti od 2,4%, ističe EBRD. U idućoj bi godini sve te zemlje trebale ostvariti rast, uz izuzetak Slovenije za koju se prognozira daljnji pad gospodarstva, od 2,5%.

U ovoj godini lideri rasta ponovno će biti Latvija s 4,2% i Litva s 3%. Slijede Estonija i Poljska s projiciranim stopama rasta od 1,2%, pokazuju najnovije prognoze EBRD-a. Još se izdvaja i Mađarska zbog iznenađujućeg oporavka i izlaska iz recesije.

U 2014. najveći bi rast ponovno trebale imati Litva i Latvija, od 3,5% i 3,2%. Slijede Estonija s 2,5%, Poljska s 2,3% i Slovačka s 2%. Najnižu stopu rasta u podregiji može očekivati Mađarska, od 1,2%, premda to upućuje na ubrzanje rasta u odnosu na 0,5% očekivanih u ovoj godini.