Ekonomija Banja Luke tone sve dublje

Bez autora
Aug 01 2013

Banjalučka privreda, iz godine u godinu, tone sve dublje, a obećanja gradskih vlasti i najavljivana ulaganja u nova preduzeća ni približno nisu realizovana. A to je trebalo da označi početak rješavanja najvećeg problema u gradu – zapošljavanja. Novih investicija u gradu nema, a predratne banjalučke fabrike pretvorene su u skladišta i tržne centre, jer su investitorima zanimljive samo zbog atraktivne lokacije na kojima se nalaze, a ne zbog svog proizvodnog potencijala. U ovogodišnjem budžetu Banjaluke, kao mjera za poboljšanje poslovne i preduzetničke klime, predviđena su sredstva za ulaganje od ukupno 10,7 miliona maraka. Planirano je da većina tih sredstava bude uložena u projekat Tehnološkog biznis parka, čija gradnja još nije počela, pošto je završen dugotrajan proces kupovine zemljišta nekadašnjeg preduzeća „Unis – valjaonica hladne trake“ u naselju Ramići.

Ekonomija Banja Luke tone sve dubljeBanjalučka privreda, iz godine u godinu, tone sve dublje, a obećanja gradskih vlasti i najavljivana ulaganja u nova preduzeća ni približno nisu realizovana.

A to je trebalo da označi početak rješavanja najvećeg problema u gradu – zapošljavanja.

Novih investicija u gradu nema, a predratne banjalučke fabrike pretvorene su u skladišta i tržne centre, jer su investitorima zanimljive samo zbog atraktivne lokacije na kojima se nalaze, a ne zbog svog proizvodnog potencijala.

U ovogodišnjem budžetu Banjaluke, kao mjera za poboljšanje poslovne i preduzetničke klime, predviđena su sredstva za ulaganje od ukupno 10,7 miliona maraka. Planirano je da većina tih sredstava bude uložena u projekat Tehnološkog biznis parka, čija gradnja još nije počela, pošto je završen dugotrajan proces kupovine zemljišta nekadašnjeg preduzeća „Unis – valjaonica hladne trake“ u naselju Ramići.

Kako je navedeno u informaciji o stanju u privredi i zapošljavanju, grad je kupio navedenu fabriku za 6,5 miliona maraka, dok je za adaptaciju objekata i uređenje infrastrukture za prve investitore predviđeno još 1.900.000 KM. Međutim, pretpostavka je da će za gradnju TBP-a, prema projektu, gradskim čelnicima biti potrebno oko tridesetak miliona maraka, što je u ovom trenutku nedostižno za silno opterećeni i prezaduženi gradski budžet.

- Vjerovatno su ta sredstva dovoljna za opremanje kancelarija i prostora za prve stanare u TBP-u, ali za konačan projekat biće potrebno još mnogo milionskih sredstava. S obzirom na to da u gradskom budžetu nema dovoljno novca, mislim da će se investitori postepeno useljavati u TBP – rekao je za „Novosti“ ekonomski analitičar Miloš Todorović.

Najavljeni dolazak investitora u TBP i otvaranje novih preduzeća najviše čeka armija nezaposlenih, kojih je prema statistici u junu nešto manje od 44.000. Taj broj je ipak manji nego u februaru, kada je na evidenciji Zavoda bilo 1.200 radnika više.

Iz tog razloga nimalo optimistično ne zvuči podatak da je iz gradskog budžeta za podršku zapošljavanju u ovoj godini predviđeno samo 500.000, dok je za podršku samozapošljavanju planirano mršavih 260.000 maraka. S obzirom na to da je nezaposlenost ubjedljivo najveći problem i u Banjaluci, kao i u drugim opštinama Republike Srpske, pomenuta sredstva za podršku zapošljavanju i samozapošljavanju nisu dovoljna ni za djelimično rješenje problema, što ukazuje na činjenicu da gradske vlasti i dalje ne shvataju ozbiljno problem nezaposlenosti glavnog grada Srpske.

- Sigurno da ta sredstva nisu dovoljna za zapošljavanje nezaposlenih, ali grad u ovom trenutku nema više novca. Tu su i sredstva od Vlade RS za podsticaj zapošljavanja – istakao je Todorović.

On je napomenuo da je, iako je u javnosti stvorena drugačija slika, Banjaluka ipak preskup grad za investitore, te da bi gradske vlasti trebalo da rade na snižavanju taksi kako bi ih privukle. Takođe, potrebno je u praksi skratiti procedure dobijanja dozvola, objasnio je Todorović.

Jasno je da budućnost privrede u Banjaluci nije nimalo optimistična. Kada se uzme u obzir i činjenica da je grad premašio dozvoljenu granicu zaduženosti od 18 odsto i nije u stanju da podiže kredite sve do 2015, nije teško zaključiti da je oporavak banjalučke privrede teška misija.

Nezaposlenost smanjena za 15 odsto

Poređenja radi, broj nezaposlenih u susjednoj opštini Prijedor za godinu dana smanjen je za čak 15,5 odsto, pa sada 10.534 ljudi u ovom gradu aktivno traži posao. U prijedorskoj regiji, u prvih šest mjeseci ove godine zaposlilo se 1.512 ljudi koji su tražili posao, od čega u Prijedoru 876 i u pet susjednih opština 636, što je približno isto kao u prošloj godini.

Ljubljana i Grac

Zanimljivo je vidjeti poređenje Banjaluke sa dva razvijena evropska grada sa približno istim brojem stanovnika, Ljubljanom i Gracom. U Ljubljani je registrovano 18.932 preduzeća i zaposleno oko 128.000 ljudi, u Gracu u 10.311 preduzeća radi čak 171.600 radnika, dok u Banjaluci postoje svega 2.394 preduzeća u kojima je zaposleno nešto manje stanovnika, nego što ih je registrovano za Zavodu za zapošljavanje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik