Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Firme se sve više okreću cirkularnoj ekonomiji, jer u tome vide nove prilike

Panel pod nazivom “Meet-up: cirkularna ekonomija” organizirali su EFSA i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Dekanesa EFSA Jasmina Selimović je rekla da se BiH tek priprema da krene u taj proces zato što još nema dovoljno razvijene svijesti kada je riječ o cirkularnoj ekonomiji, a jako je važno s obzirom na status koji imamo u procesu pristupanja EU.

–  Poznato je da je jedan od ciljeva EU da se korištenje recikliranih materijala udvostruči do 2030. BiH još uvijek u svojim industrijama pogotovo u tzv. prljavim industrijama nema spreman  know-how, tehnologiju, niti ljude koji će te procese voditi. Ovakvi skupovi, kao i predstojeća ljetna škola su nešto čime mi pokušavamo da ispunimo svoj dio društvene odgovornosti i naše misije da doprinesemo jačanju svijesti o tom važnom pitanju, te da vlade na svim nivoima što prije shvate da je to pitanje od vitalnog značaja – navela je Selimović.

UNDP već dugi niz godina radi na uvođenju cirkularne ekonomije u BiH i s tim u vezi su započeli nekoliko važnih inicijativa koje će doprinjeti samoj tranziciji.

– Jedna od tih inicijativa je podrška Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da se napravi mapa puta za cirkularnu ekonomiju, kao strateški dokument na temelju koga će se voditi procesi u narednom periodu – izjavio je voditelj sektora za održivi razvoj UNDP u BiH Ismar Ćeremida.

Vrlo je važno, kako je dodao, da jačamo svijest o cirkularnoj ekonomiji ne samo među kompanijama i privrednicima, već i generalno u društvu. Proces jeste na samom začetku, ali postoje dobri primjeri i kompanije koje već dugi niz godina rade na cirkularnosti u određenom dijelu.

– Mi još uviijek nemamo ni jedan proizvod koji je kompletno cirkularan u BiH i nadamo se da ćemo u narednih dvanaest mjeseci imati bar deset takvih što je i cilj Razvojnog programa UN. Dobrih praksi ima i firme se sve više okreću cirkularnoj ekonomiji zato što vide da je to za njih prilika da jačaju svoj pristup tržištu, svoj uticaj na okolinu, kao i da jačaju zajednice u kojima rade. To se naprimjer odnosi na čist zrak, vode i drugo – dodao je Ćeremida.

Kružni poslovni modeli, kako je istaknuto, prilika su za održivi oporavak poslovnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća od kriza koje su zahvatile svijet. Primjenjivi su i u zemljama u razvoju koje imaju različite ekonomske profile i stepene razvijenosti.