Hrvatska je u 2023. godini po proračunskom manjku iskazanom udjelom u BDP-u bila znatno ispod prosjeka eurozone i EU-a, pokazali su u ponedjeljak podaci Eurostata.
Na razini eurozone proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u spustio se
lani na 3,6 posto, s 3,7 posto u 2022. godini, pokazali su preliminarni
izračunu Eurostata.
Na razini EU-a porastao je pak s 3,4 na 3,5 posto BDP-a, utvrdio je Eurostat.
Javna
potrošnja u zoni primjene zajedničke europske valute dosegnula je lani
vrijednost točno polovine BDP-a. U 2022. odgovarala je 50,6 posto BDP-a.
Na razini EU-a iznosila je lani 49,4 posto BDP-a i bila je neznatno niža nego u 2022.
Proračunski
prihod iskazan udjelom u BDP-u spustio se lani u eurozoni na 46,4
posto, s 47 posto u 2022. godini, pokazali su preliminarni izračuni
Eurostata.
Na razini EU-a kliznuo je s 46,3 na 45,9 posto.
Hrvatska uz Litvu i Švedsku
Proračunski višak bilježili su lani samo Cipar, Danska, Irska i Portugal, u rasponu od 3,1 do 1,2 posto BDP-a.
U
11 zemalja manjak je prekoračio plafon od tri posto, a najveći je bio u
Italiji, gdje je iznosio 7,4 posto BDP-a. Slijede Mađarska i Rumunjska s
manjkom od nekih 6,7 posto BDP-a.
Hrvatska je prošlu godinu
zaključila s manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 528
milijuna eura, što je odgovaralo 0,7 posto BDP-a. U 2022. proračun je
bio u višku od 88 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a.
Javna
potrošnja iskazana udjelom u BDP-u bila je lani u Hrvatskoj niža od
prosjeka eurozone i iznosila je 47,4 posto. Proračunski prihod bio je
pak blizu prosjeka u zoni primjene zajedničke valute i iznosio je 46,7
posto.
Najbliže su Hrvatskoj po proračunskom manjku iskazanom udjelom u BDP-u lani bile Švedska i Litva gdje je iznosio 0,6 odnosno 0,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.