Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Kako poboljšati privredni ambijent: Zone slobodne od investitora

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u FBiH su aktivne četiri slobodne zone, koje su protekle godine, prema informaciji koja je prezentovana na Vladi FBiH, poslovale pozitivno, odnosno, vrijednost izvezene robe u inostranstvo prelazi 50 posto ukupne vrijednosti proizvedene robe u zoni u periodu od 12 mjeseci, kao što je i regulisano Zakonom o slobodnim zonama u FBiH.

"Najbolje rezultate je, s aspekta ostvarenog izvoza u odnosu na vrijednost proizvedene robe u zoni, ostvarila Vogošća, čija je cjelokupna proizvodnja, vrijednosti 43.461.454 KM plasirana u izvoz. Slobodna zona Holc je druga s izvezenih 99,65 posto ukupno proizvedene robe, dok je Visoko izvezlo 99,1 posto proizvoda, a slobodna zona Hercegovina nije dostavila potpune podatke”, rečeno nam je u federalnom Ministarstvu trgovine koje je i pripremalo ovu informaciju.

Kako kažu u Ministarstvu, bez obzira na to što obim proizvodnje i izvozna orijentacija zadovoljavaju uslove propisane Zakonom, prema mišljenju privrednika koji privređuju u slobodnim zonama, nivo olakšica nije dovoljan.

Ambijent

"Prema našim saznanjima, u drugim zemljama je napravljen bolji ambijent za rad slobodnih zona. Tako je Turska jedna od zemalja koja bilježi odlične privredne rezultate sa svojim slobodnim zonama", ističu u Ministarstvu.

Svoje nezadovoljstvo samim ambijentom i uređenjem poslovanja slobodnih zona iskazao je i Kemal Bećirović, v.d. direktor Slobodne zone Visoko.

"Zbog neprimjenjivanja zakonskih povlastica, Slobodna zona Visoko je sa 90 korisnika, koliko je nekada imala, sada spala na samo 12. Naime, sve je oporezovano, nema nikakvih olakšica kao što je Zakonom predviđeno i regulisano. Obraćali smo se svim nivoima vlasti od federalnih do državnih ministarstva, preko Vanjskotrgovinske komore BiH do carinskih uprava, ali niko ništa nije uradio da se situacija promijeni", kazao nam je Bećirović.

Prema njegovim riječima, samo se odgovornost prebacuje sa nivoa na nivo, a ništa se ne rješava.

"Imamo zainteresovanih kompanija za rad u Slobodnoj zoni Visoko, pogotovo su zainteresovani strani investitori, ali potencijalni korisnici koji znaju šta znači slobodna zona, kada dođu ovdje i vide da nemaju nikakvih olakšica niti povlastica, samo se okrenu i odu. Nekad smo imali desetke stranih kompanija, a sada nemamo nijednog stranog korisnika", naglasio je Bećirović.

Dupli posao

Nešto je bolja situacija u slobodnoj zoni Holc. Kako nam je kazao Mahir Selimović, direktor Slobodne zone Holc iz Lukavca, oni rade proizvodnju namještaja i kompletna proizvodnja ide u izvoz.

"Problem je sa uvozom robe koja nije evropskog porijekla. Naime, uglavnom je riječ o štofu koji je azijskog porijekla i ti kamioni moraju, bez obzira na to što Slobodna zona ima carinika koji pregleda kamione pri ulazu i izlazu, ići i na carinski terminal u Tuzlu, gdje znaju provesti i do osam sati. To je potpuno bespotrebno, gubimo vrijeme koje nam je jako bitno jer smo vremenski vezani za isporuku proizvoda, a stvara se dupli posao jer se roba pregleda i carini i u Slobodnoj zoni i na carinskom terminalu", pojasnio je Selimović.

Prema njegovim riječima, u Slobodnoj zoni Holc nema drugih privrednika, jer su oni osnovali Sobodnu zonu samo za svoju proizvodnju, kako bi ubrzali dostavu svojih proizvoda kupcima u inostranstvu.