Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Koliko će pad BDP-a Njemačke uticati na BiH?

Kada je riječ o Njemačkoj, ukupan nivo razmjene sa BiH je u padu. U prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 2,562 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 2,621 milijardu KM. U ukupnoj razmjeni - ona sa Njemačkom na nivou je oko 11 odsto.

Što se tiče ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci on je iznosio 8,2 milijarde KM i za čak 8,18 odsto manji je nego u istom periodu prošle godine.

Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza iz BiH je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke, a sve analize koje su do sada rađene ukazuju na to da je ključni razlog za toliki pad izvoza smanjena privredna aktivnost u Evropskoj uniji.

Ipak, za razliku od Njemačke koja je zabilježila pad, ukupno posmatrano Evropa je povećala svoju ekonomsku aktivnost za 0,6 odsto. 

"Njemačka kao velika ekonomija loše utiče na Evropu i sve je veći problem", rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da je uzrok tome opsesija ustavnim fiskalnim pravilima da budžet bude sa niskim deficitom, ali i loše vođene ekonomske politike.

Što se tiče pada BDP-a Njemačke i uticaja na Bosnu i Hercegovinu, Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da sve zavisi od struktore pada, odnosno u kojim sektorima je bio najveći pad i koliko oni utiču na tražnju bh. proizvoda, a samim tim i izvoz.

"Sigurno je da neće uticati pozitivno i to odgađa nade u održivi oporavak njemačke privrede. Već su odavno prisutni negativni efekti slabljenja njemačke privrede na bh. izvoz, tako da svaki dalji pad neke sektore pogoršava", rekao je Gavran za "Nezavisne".

Uz pad izvoza, u Bosni i Hercegovini značajno opada i industrijska proizvodnja, koja je prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu januar - jun ove godine u odnosu na isti period prošle godine pala za 4,4 odsto.

Ekonomisti u BiH, uzimajući u obzir pad izvoza, industrijske proizvodnje, ali i zaposlenosti, kažu da domaće vlasti treba da jačaju privredu kroz tehnološki razvoj kako bi postali konkurentniji, ali i ističu da sami privrednici treba da pokušaju da nađu druga tržišta.

Gavran ističe da ukoliko postanemo konkurentniji, njemačka tražnja ipak može da "izabere" bh. proizvode kao bolje od drugih, a paralelno s tim treba tražiti priliku i povećavati izvoz na neka druga tržišta.

"Dijelom tome mogu doprinijeti vlasti mjerama podrške privredi, ali puno moraju učiniti i sami privrednici kojima, recimo, niko ne brani da pokušaju pronaći kupce izvan EU umjesto da čekaju na oporavak svojih standardnih kupaca", naglasio je Gavran.

Osim toga, Stevanović kaže da se treba fokusirati i na razvoj rudarstva i eksploataciju prirodnih bogatstava radi formiranja dodatnog javnog i privatnog kapitala, ali i agresivnije preuzeti dug jer, kako naglašava, "jedna marka duga je tri do četiri marke ekonomije". Takođe, naglašava i da treba smanjiti birokratizaciju domaće privrede, ali i reklamirati činjenicu da se na ovim prostorima za sedam godina isplaćuje investicija.

"Efikasnije korištenje resursa koje imamo su dugoročni poželjni pravci postavljanja domaće ekonomije. Na kratak rok, sve ovo što je rađeno i prethodne četiri godine, stimulacija privatne potrošnje, preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist jačanja društvene kohezije, razmišljanja na koji način povećati platu i penziju su pravilne mjere", rekao je Stevanović.