Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Korona kriza pojela tri godine rasta

Opstanku se nada i Suad Bešlić, vlasnik firme SU-AD iz Živinica, koja proizvodi vatrogasna vozila i upošljava 16 radnika. Trenutno rade vatrogasno vozilo za grad Srebrenik. Problemi ne prestaju od februara.

"Dio radnika u aprilu sam poslao kući na čekanje, ali oni su se već snašli. Neke smo vratili, a zaposlili smo i nove. Mi smo se nekako oporavili, ali teško je. Imamo ugovore sa firmom iz Hrvatske i radimo 23 vatrogasna vozila za MUP Hrvatske. Nikakve pomoći od države nisam imao. Štaviše, država nas je usporila, posebno u aprilu. Naplaćena nam je dobit od prošle godine, sve što su mogli naplatili su. Niko da kaže da to ostavimo sa strane, da pomognemo radnike koje sam poslao kući i koji ne rade. Evo, ide kraj godine... Nadam se da ću biti na nuli", ističe Bešlić, koji smatra da će se poslije Nove godine zatvoriti veliki broj manjih firmi jer neće moći opstati.

Bešlić je među 6.700 privrednih subjekata u TK. U ovom kantonu je registrovano i 11.479 obrta. Privreda u TK uglavnom je izvozno orijentisana. Tako je ove godine zabilježen pad izvoza za 10%, te pad uvoza 13%. Sve lokdaune u Evropi osjetili su domaći proizvođači, na koje je, osim korone, uticala i izborna godina, parafiskalni nameti, promjena tržišta u EU zbog izlaska Velike Britanije te psihoza u vezi s američkim izborima, upozoravaju iz Udruženja poslodavaca TK.

"Vrijeme je pokazalo da i oporavak firmi koje posluju u turističkom sektoru ide sporo ili nikako nakon lokdauna. S druge strane, prerađivačka industrija BiH, koja je istovremeno i značajno izvozno orijentisana, suočila se s problemima u snabdijevanju repromaterijalima iz uvoza i dijelom sa reduciranjem ino-tražnje izazvane pandemijom", smatra Ramiz Karić, predsjednik UO Grupacije poslodavaca TK.

Kao dobru stvar pandemije ističe podizanje svijesti građana o domaćim proizvodima i proizvođačima, koji su stavili resurse u proizvodnju kako bi napravili deficitirane proizvode.

"Dalji tok događaja još je teško predvidjeti. Ono što se može reći jeste da će oporavak biti težak i trajat će duži period, najmanje još godinu, pod uslovom da se brzo pronađe efikasna vakcina koja će obezbijediti odvijanje normalnih tokova", ističe Karić i dodaje da optimistično vjeruje da će se domaća privreda relativno brzo oporaviti jer se u prethodnim krizama pokazala kao fleksibilna.

U Tuzlanskom kantonu najviše je pandemijom pogođeno hotelijerstvo, turizam, ugostiteljstvo, prerađivačka industrija, drvna, metalna, industrija tekstila, kože i obuće, uslužne djelatnosti. Pad potrošnje je najveći problem i to uslovljava sve ostalo. Kupovina domaćih proizvoda može pomoći, smatraju iz kantonalne Privredne komore.

"Ove i naredne godine nećemo imati stanje kakvo je bilo prije korone. Biće sigurno lošije. Trenutne mjere koje država daje samo gase požar, ali ne rješavaju problem privrede. Treba puno više sredstava, drugačije, brže i efikasnije raspodjele, ali i određeno finansiranje za održavanje broja zaposlenih. To je suština jer ćemo inače imati nezaposlenost, socijalne probleme, itd", ističe Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.

Nakon nekoliko godina stabilnog rasta došlo je do naglog pada domaće ekonomije, a postojeće projekcije se fiksiraju na oko 6,5% pada, što znači da smo ušli u recesiju, smatra ekonomista Admir Čavalić. On dodaje da bi ove godine broj radnih mjesta mogao biti smanjen od 30.000 do 50.000.

"Bez obzira šta domaće vlasti uradile - recesija je izvjesna jer imamo malu, izvozno orijentisanu ekonomiju, te naše ekonomske prilike determiniraju globalni odnosi. Tu su i pad uslužnih djelatnosti, blokada poslovanja kompanija, pad prihoda po osnovu direktnih i indirektnih poreza i jačanje trenda zaduživanja", pojašnjava Čavalić i dodaje da će 2021. biti još izazovnija.

Očekuje određene, sporadične socijalne nemire jer će socijalni sistemi imati problema sa normalnim funkcionisanjem zbog pada budžetskih prihoda.

"Oporavak se očekuje tek 2022. godine i to u zavisnosti od toga kako će stvari ići s vakcinom, odnosno okončavanjem kovid-19 krize. Kako god, ova godina nam je pojela tri ranije godine blagog rasta, što znači da oporavak treba da prate dvocifrene stope rasta", zaključuje Čavalić.

Za pomoć privrednim subjektima Vlada TK je izdvojila oko tri miliona KM, a oko 2.000 subjekata je zatražilo pomoć koja se odnosi na subvencije za april i maj. Inače, kroz različite projekte i pakete sa bankama Vlada je ove godine planirala staviti privrednicima u ovom kantonu na raspolaganje oko 130 miliona KM.