Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Krizni sastanci: Kupovna moć pada iz mjeseca u mjesec

Krizni sastanci

U Njemačkoj je potrošnja mesa i mlijeka pala na najniži nivo u posljednje tri decenije, a tržište organske hrane, koje je donedavno bilo u meteorskom usponu, sada je u jednakom meteorskom padu. U Italiji se sazivaju krizni sastanci zbog cijena tjestenina koje su porasle duplo više od inflacije. U različitim zemljama ima na stotine sličnih primjera, a zbog pada potrošnje Evropa je početkom godine zapala u recesiju.

Sadašnje stanje u kome se Evropa nalazi nije se desilo preko noći. Njeno stanovništvo je sve starije, a pored toga, Evropljani preferiraju sve više slobodnog vremena i kraću radnu nedjelju. Zatim su uslijedili već poznata pandemija Covid-19 i rat u Ukrajini, koji je rezultirao prekidom globalnih lanaca snabdijevanja i naglim porastom cijena energije i hrane.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), potrošnja u 20 zemalja članica eurozone smanjena je za oko 1 posto od kraja 2019. godine. S druge strane, u SAD-u je u istom periodu porasla za skoro 9 posto. Evropska unija sada čini oko 18 posto ukupne svjetske potrošnje, a SAD oko 28 posto. Prije 15 godina, EU i SAD su činile oko četvrtine ukupne svjetske potrošnje.

Prilagođeno inflaciji i kupovnoj moći, plate su pale za otprilike 3 posto od 2019. u Njemačkoj, 3,5 posto u Italiji i Španiji i 6 posto u Grčkoj.

Razlika

Direktna posljedica ovoga je da je prosječna zemlja EU siromašnija od svih država u SAD-u osim Ajdaha i Misisipija. Ako se trenutni trend nastavi do 2035, razlika između ekonomske proizvodnje po stanovniku u SAD-u i EU biće velika kao i između Japana i Ekvadora.