Ekonomija - Hrvatska

Nova pravila o upravljanju zgradama

Najveća je novost odredba prema kojoj će svi vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u kratkoročne turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima za to morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda. Donosimo još detalja predloženog Zakona.

U udruzi obiteljskog smještaja smatraju da će taj zakon utjecati na razdvanje obiteljskog i komercijalnog smještaja u višestambenim zgradama. Zakon se neće primjenjivati retroaktivno, a to je zabrinulo dio iznajmljivača. Oni koji se namjeravaju baviti kratkoročnim najmom, do 30 dana, nakon prvog siječnja, kada zakon stupi na snagu, morat će tražiti suglasnost 80 posto suvlasnika.

- Ne možemo sve stihijski pretvoriti u apartmane, ipak ja poštujem i lokalno stanovništvo i ja sam lokalac, i ja volim živjeti normalno i odspavati noć, no ono što svi moramo razumjeti jest da je turizam jedna od najvažnijih grana industrije i da mi živimo od toga, rekla ja Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.

Građanska inicijativa stanari zajedno - godinama se protivi apartmanizaciji u zgradama. Od mjerodavnih traže da se u idućih pet godina provede deapartmanizaciju i zaustavi kratkoročni najam.

- Trpimo totalni nered u našim stambenim zgradama kada ne možemo tijekom ljeta u našim stanovima spavati dok su mladi partijaneri na zabavi, kad klubovi završe s radom, oni se vraćaju oko 1, 2 sata u apartmane, rekla je Žaklina Jurić, Građanska inicijativa Stanari zajedno.

U Dubrovniku se već godinama zauzimaju i predlažu smanjivanje broja apartmana u stambenim zgradama.

- U našem osnovnom prijedlogu je bilo 50 posto suglasnosti, sada je 80 posto, to je puno bolje. Milim da bi se s ovim u potpunosti sve riješilo. Kako sam dobio informacije od resornih ministara - neće se stati na ovome, ide jedan cijeli niz zakona koji će u jednaku tržišnu utakmicu staviti mlade i one koji žele širiti biznis, rekao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Novost u Zakonu je i da će vlasnici apartmana ili najma za strane radnike, plaćati dvostruku pričuvu. Predviđene su i novčane kazne u slučaju neizvršavanja obveza od 700 do 5500 eura.

- Zakon donosi brojne novitete, OIB zgrade, odnosno pravna osobnost zgrade, definiranje minimalnog iznosa pričuve, prava i obveze suvlasnika i upravitelja, kazne za sve navedene, kućni red kojeg se svi trebaju pridržavati, kazao je Tin Bašić, predstavnik stanara i vlasnik portala Zgradonačelnik.

Cilj zakona je vratiti dio stanova na tržište kako bi bili priuštivi za život.

- Tržištu treba nova injekcija stanova. Vjerujemo da će dugoročno doći do tog efekta da ćemo imati više stanova koji će se koristiti za dugoročni najam, država tu spominje i program priuštivog najma i kada bi se to sve provelo, doista mislimo da će doći do regulacije cijene na tržištu, rekla je Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine.

"Prebačen vrući kesten na buduće iznajmljivače i na stanare stambenih zgrada"

Najviše je reakcija, naravno, iz turističkog sektora. Iz Opatije se u Dnevnik HTV-a javila reporterka Jelena Tomac, koja je razgovarala s predsjednikom Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja, Mirkom Bulićem, koji je komentirao nove zakonske odredbe.

- Ako govorimo o apartmanima u stambenim zgradama, mislim da je to prebačen vrući kesten na buduće iznajmljivače i na stanare stambenih zgrada. Mislim da je to jako neizvedivo. Mene veseli da na neki način s tim zakonima idemo prema ljetnom turizmu, definitivno bi zakon trebalo izvesti do kraja i malo brže. Ako idemo pomalo svake godine, onda će se to razvodniti, rekao je. 

Bulić je pojasnio navike turista.

- U privatnom smještaju imamo u prosjeku oko 3,5 dana boravka u apartmanima i sobama. To se u zadnjih par godina prelomilo zbog zainteresiranosti ljudi koji putuju, koji žele upoznati svijet, pa tako i nas. Oni u jednom potezu odu od Dubrovnika do Beča. Ubroje i Italiju. U hotelima je manji postotak noćenja stranih, pa i domaćih gostiju. 

Vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u kratkoročne turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima za to će prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te suglasnost najbližih susjeda.

- Već ranije sam rekao kako je to neizvedivo i mislim da to neće proći. To je malo teža situacija. Rekao sam unaprijed da bi trebalo donijeti zakon - da ili ne. Vi kad iznajmite nekome u stambenoj zgradi, primjerice strancu, vi ne znate tko je on. Vi ne znate kakva je njegova kultura ponašanja. Naši kućni redovi su takvi da su samo na hrvatskom jeziku. Vjerujemo da će u zgradama biti na minimalno dva strana jezika, ali to će biti neizvediva misija, zaključio je. 

S novim zakonom bit će više stanova za dugoročni najam uz niže cijene

Hrvatska gospodarska komora (HGK) "snažno podržava" prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, jer će omogućiti kvalitetnije upravljanje stambenim jedinicama na dobrobit stanara, ali i doprinijeti razvoju održivog turizma i kvalitetnijoj ponudi turističkih smještajnih kapaciteta.

- Prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada možemo gledati i kao dio Nacionalnog plana stambene politike jer bi trebao omogućiti više stanova na tržištu za dugoročno stanovanje, a posljedično i manju cijenu najamnina. Kvalitetnijim i strožim uvjetima kratkoročnog najma osigurava se da stambene jedinice služe svojoj prvotnoj svrsi stanovanju. Ujedno je ovo i demografska mjera jer će mladim obiteljima, ali i svima ostalima na raspolaganju biti veći broj stambenih jedinica, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj u izjavi koja se prenosi u priopćenju objavljenom u petak.

Nakon što zažive zakonske izmjene, vlasnici stanova u višestambenim zgradama, koji svoju nekretninu budu željeli davati u najam turistima ili stranim radnicima, morat će ishoditi suglasnosti 80 posto suvlasnika u zgradi, odredba je zakona koja predstavlja najveću novost, napominju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prijedlog zakonskih novosti u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, istaknuvši da je ovo prvi put da se donosi jedan zakonski akt koji definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.

Spomenuto ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja Bačić je obrazložio činjenicom što u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju. Cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, što bi trebalo povećati ponudu na tržištu te tako smanjiti cijene stambenog kvadrata i dugoročnog najma, poručio je.

Također, razlozi zakonskih izmjena leže i u sve učestalijim primjedbama suvlasnika zgrada na srozavanje kvalitete života u zgradama zbog apartmanizacije i smještaja većeg broja stranih radnika.

Naime, prijedlogom zakona se putem potrebne suglasnosti 80 posto sustanara ograničava i iznajmljivanje stana stranim radnicima, u slučaju kad ih je više od četvero i kada nisu u neposrednom srodstvu.

Nadalje, zakonskim izmjenama se između ostalog po prvi puta uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost.

Kvalitetnije upravljanje stambenim fondom

Kako je naveo Bačić, u proteklih 30-ak godina uočeni su nedostatci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika.

Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove, pri čemu će država participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto. Uvode se i kazne, ukoliko suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, rekao je jučer ministar.

A s ciljem suzbijanja nelegalne gradnje predložene su i usvojene izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji te Zakona o komunalnom gospodarstvu, kako bi ovlasti za reakciju imali i komunalni redari općina i gradova, čime bi se djelovalo na terenu odmah po saznanju o započetim projektima koji nisu u skladu sa zakonom.

Također, zakonom se želi doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja imajući u vidu problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na bespravnu gradnju, odnosno građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora.

- Od iznimne je važnosti kvalitetnije upravljanje stambenim fondom i očuvanje prostora, kao našeg najvrjednijeg resursa, zaključila je Mirjana Čagalj. 

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada upućen je saborsku proceduru, a na snagu bi trebao stupiti za četiri mjeseca.