Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Od velikih država suficit ostvaren samo sa Velikom Britanijom

U detaljnim podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, koji su objavljeni u njihovom Infokomu, navodi se da je u Veliku Britaniju u prvoj polovini godine izvezeno proizvoda za 49,6 miliona KM, a uvezeno za 42,3 miliona KM.

Sa druge strane, najveći deficit od trećih zemalja je sa Turskom, i to za više od 600 miliona KM.

U Tursku je plasirano proizvoda za 182,6 miliona KM, a iz turske je došlo za 793 miliona KM.

Slijedi Kina, u koju je otišlo proizvoda iz BiH za 31,2 miliona KM, dok ih je iz ove države došlo čak za 507 miliona KM.

U Sjedinjene Američke Države je izvezeno robe za 96,7 miliona KM, a stiglo je za 128,7 miliona KM.

Iz Rusije je proizvoda stiglo za 92,8 miliona KM, a u teritorijalno najveću zemlju svijeta je otišlo robe za 39,4 miliona KM.

U Ujedinjene Arapske Emirate je izvezeno robe za 23,1 milion KM, a došlo je za skoro duplo više, odnosno 45,5 miliona KM.

U najmnogoljudniju zemlju svijeta, Indiju, otišlo je robe za oko devet miliona KM, a došlo za 41,9 miliona KM, dok je iz Egipta uvezeno 22,6 miliona KM, a izvezeno za oko šest miliona KM.

"U spoljnotrgovinskoj razmjeni s trećim zemljama Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan rast izvoza na takozvana treća tržišta. Izvoz je povećan u Tursku i Kinu, ali sa ovim zemljama imamo dubok spoljnotrgovinski deficit. U sljedećim se kvartalima očekuje dalji rast izvoza u skladu s globalnom potražnjom. Bosna i Hercegovina je dio globalnih ekonomskih tokova te će se događanja u evropodručju manifestovati na bh. trgovinske tokove. U skladu s tim, očekuje se veća inostrana potražnja za našim proizvodima, što će povećavati ukupan bh. izvoz prvenstveno na tržište EU. Ukupan uvoz u Bosnu Hercegovinu je rastao u prethodnom periodu sa tržišta EU i ostalih tržišta", naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kaže za "Nezavisne  novine" da visok deficit BiH, naročito u razmjeni sa trećim zemljama, odražava duboko ukorijenjene strukturne probleme u ekonomiji zemlje.

"Naša privreda, oslonjena na niskotehnološke industrije i izvoz sirovina, nije dovoljno konkurentna da bi se uspješno takmičila na globalnom tržištu, posebno u odnosu na zemlje sa snažnom industrijskom bazom i visokotehnološkim sektorima. Pored toga, nepovoljan kurs konvertibilne marke dodatno otežava izvoz, čineći naše proizvode skupljim i manje atraktivnim na tim tržištima" istakao je Pepić.

Kako kaže, nedostatak diversifikacije izvoza i prekomjerna zavisnost od nekoliko ključnih tržišta dodatno komplikuju situaciju, dok domaće firme često nisu u stanju da zadovolje visoke standarde i očekivanja na tržištima kao što su SAD ili Kina.

"U ovom kontekstu, uloga diplomatije, a posebno komercijalne diplomatije, postaje od suštinskog značaja. Nažalost, ovaj koncept još uvijek nije dovoljno razvijen niti prepoznat u Bosni i Hercegovini. Komercijalna diplomatija, koja podrazumijeva aktivno angažovanje diplomatskih predstavništava u promociji ekonomskih interesa zemlje i otvaranju novih tržišta za domaće firme, mogla bi biti ključni faktor u smanjenju deficita i unapređenju trgovinskih odnosa", istakao je Pepić za "Nezavisne novine".

Dodao je da nedostatak strategije i slaba koordinacija između privrednog sektora i diplomatskih misija otežavaju implementaciju ovog koncepta u praksi.

"Da bi se popravio spoljnotrgovinski bilans, neophodno je hitno uvesti i razviti komercijalnu diplomatiju kao integralni dio spoljne politike Bosne i Hercegovine. To bi uključivalo obuku diplomatskog kadra u pitanjima ekonomije i trgovine, jačanje saradnje između diplomatskih misija i domaćih kompanija, te aktivno traženje novih trgovinskih mogućnosti i sklapanje povoljnijih trgovinskih sporazuma", objašnjava on i dodaje da domaće firme moraju raditi na povećanju svoje konkurentnosti kroz investicije u tehnologiju, inovacije i obrazovanje, kao i na diversifikaciji tržišta i proizvoda.

"Poboljšanje spoljnotrgovinskog bilansa zahtijeva sveobuhvatan pristup, koji kombinuje unutrašnje ekonomske reforme sa proaktivnom i strateški usmjerenom komercijalnom diplomatijom. Tek tada BiH može očekivati značajnije poboljšanje svojih pozicija na globalnom tržištu", zaključio je Pepić za "Nezavisne novine".