Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Osnovni prioriteti Vlade Federacije BiH u narednom srednjoročnom periodu, navedeno je između ostalog u Smjernicima, bit će usmjereni na kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, poticanje i rast privatnih i javnih investicija što bi trebalo biti podržano kroz izdvajanje većih iznosa sredstava iz Budžeta FBiH za finansiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unapređenje avio i željezničkog saobraćaja FBiH.

U prioritetima je i nastavak osiguranja likvidnosti Budžeta FBiH, kao i redovne isplate penzija, boračkih i socijalnih i drugih naknada, ali i aktivne politike i mjere koje imaju za cilj očuvanje postojećeg nivoa zaposlenosti, te otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje migracije radne snage.

Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih preduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na nivou FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećavaju privrednu aktivnosti.

U osnovnim prioritetima je naznačeno i da će se, u svrhu zaštite radnih mjesta, potencirati reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa, a u narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga o ovom pitanju koje će uzeti u obzir preliminarne analize uticaja tih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH.

Smjernicama je navedeno da će se, kad su u pitanju mjere koja će uticati na poboljšanje poslovnog okruženja koja će posljedično imati povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, u narednom periodu nastaviti iznalaženje riješenja unapređenja rada i digitalizacije Porezne uprave s naglaskom na potrebu provedbe mjera administrativnog unapređenja pružanja javnih usluga kroz fluidan protok informacija kroz IT sistem i sve oblike razmjene informacija i tehnološki naprednijim procesom fiskalizacije.

Navedeno je i da će fiskalna politika prihodovne strane biti usmjerena na jačanja fiskalne stabilnosti i odgovornosti i da će se u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima unaprijeđenja koordinacije i odgovornosti između svih nivoa vlasti, kao i uspostave što kvalitetnijeg sistema izvještavanja.

Također, nastavit će se i podrška zdravstvenom sistemu s ciljem jačanja upravljanja i finansijske održivosti zdravstvenih institucija.

U ovom dokumentu je, između ostalog, navedeno i da, prema posljednjim raspoloživim podacima, procijenjena vrijednost BDP-a FBiH iznosi 23,4 mlijarde KM, a što predstavlja realni rast od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a da u inflatorna kretanja u 2024. godini nastavljaju trend usporavanja, kao i da je u februaru ove godine broj zaposlenih osoba iznosio 542.688, što je povećanje od jedan posto u odnosu na isti period prethodne godine. Udio duga u BDP-u Federacije sa 31.12.2023. godine iznosi 21,98 posto što je i dalje ispod prosjeka zemalja u okruženju i u skladu sa smjernicama iz Mastrich-a.

U februaru 2024. godine prosječna neto plata iznosila je 1.315 KM, a što predstavlja nominalno povećanje za 10,2 posto i realno povećanje devet posto u odnosu na isti period prethodne godine. U Federaciji BiH se u 2024. godini očekuje skroman rast realne ekonomske aktivnosti od 2,2 posto, a za period 2025 - 2027. godine prosječna stopa realnog rasta procjenjuje se na tri posto.

Inače, ovaj dokument predstavlja osnov za izradu Dokumenta okvirnog budžeta FBiH kojim se vrši trogodišnje planiranje okvirnog budžeta i na osnovu kojeg se izrađuje budžet za narednu godinu. Također, služi kao temelj za izradu godišnjih i srednjoročnih planova nižih nivoa vlasti i ima za cilj usmjeriti institucije nižih nivoa vlasti na politike i aktivnosti koje su planirane u narednom srednjoročnom periodu.

U Smjernicama je, između ostalog, navedeno da je put ka integrisanju u Evropsku uniju jedan je od najznačajnijih ekonomsko - političkih ciljeva BiH, te da je otvaranjem pristupnih pregovora sa EU potvrđena evropska budućnost BiH, kao i da slijedi faza usvajanja pregovaračkog okvira koji iziskuje ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Programom ekonomskih reformi FBiH 2024 - 2026., planiran je set strukturnih reformi koje trebaju odgovoriti na globalne izazove i ubrzati integraciju BiH u EU.