Ekonomija - Hrvatska

Podobnik o recesiji: Hrvatska kao dobra zemlja za povratak

Što nas čeka najesen u Dnevniku HTV-a komentirao je dr. Boris Podobnik sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Osvrnuo se i na najavu korekcija mjera pomoći građanima.

Njemački izvoz u prvoj je polovini godine pao za 1,6, a uvoz je pao čak 6,2 posto. Oba ta podatka pokazuju slabost i domaće i inozemne potražnje te spori oporavak najvećeg europskog gospodarstva. 

S obzirom na to da izvoze oko 800 milijardi eura, a uvoze više od 660 milijardi, jasno je da će to imati utjecaja i na globalne velesile poput SAD-a i Kine, ali prije svega na europske zemlje, pa tako i Hrvatsku.

- Živimo u polariziranom svijetu. Njemačka, kao najveća zemlja EU-a nema najvećeg partnera u SAD-u nego u Kini. Razmjena između te dvije zemlje bila je 300 milijardi dolara. Svijet je polariziran, namećemo sankcije Kini - a ona uzvraća. Najprirodnije je da strada zemlja koja ima najviše industrije, a to je Njemačka, kazao je Boris Podobnik.

'Nema više jeftinih energenata iz Rusije'

Dodao je kako je njemački rast ranije bio baziran na jeftinim energentima iz Rusije, koje su zamijenili drugim dobavljačima - koji su skuplji.

- Mi koji nemamo toliko razvijenu industriju manje smo stradali. Turizam u recesijskim vremenima uvijek manje strada. Ali ipak najosjetljivije su drvna industrija, elektro i strojarska industrija koja je partner automobilskoj industriji, a koja je u velikim problemima, naveo je.

'U recesiji Hrvatska bi bila dobra zemlja za povratak'

Budući da je krizom pogođeno i građevinarstvo kazao je kako vjerojatno možemo očekivati i povratak radnika iz tog sektora u Hrvatsku. Naveo je podatak da 10 posto njemačkog BDP-a dolazi iz građevine.

- Kad gledate listu 'GDP per capita' u kupovnoj moći. Onda baš i nema neke velike razlike između mnogih zapadnoeuropskih zemalja i nas. Onda nije čudno da, kad nastupi recesija - da Hrvatska postane praktički dobra zemlja za povratak, ustvrdio je Podobnik.

'Mjere ne mogu trajati beskonačno'

Osvrnuo se i na najavu rezanja mjera pomoći građanima te komentirao kretanje cijena energenata unazad dvije i pol godine.

- Cijena plina po MWh bila je u prosjeku oko 20 eura prije pandemije. Onda je odjednom skočila na oko 100-120 u vrijeme prvih mjera, a onda čak i na 350 eura. Sada je nešto ispod 40, ali je još uvijek 30-40ća - kad uzmete u obzir inflaciju, rekao je Podobnik.

Potvrdio je da privremene mjere ne mogu trajati beskonačno, a na pitanje 'Kako izbjeći šok pri prelasku na tržišne uvjete odgovorio je kako je premijer naveo da će mjere biti ublažene, tako da će se raditi o duljem procesu koji može trajati par mjeseci, godinu dana, ili 10 godina.

Mora postojati socijalna politika prema najsiromašnijima

- Kad pogledate cijenu plina, postoji neki plato. Ako je cijena bila veća od tog platoa, onda je država sufinancirala razliku. Ono što možete se očekivati je da se i taj plato poveća. Može se dogoditi da 100.000 poduzetnika neće biti uključeno u te mjere, nego samo njih 80.000 ili 50.000. A to je nešto što će vlada morati odlučiti rekao je Podobnik.

Naglasio je kako Vlada mora voditi računa o najsiromašnijim građanima, ali i obrtnicima i malim poduzetnicima.

Kako na Hrvatsku utječu problemi njemačkog gospodarstva 

Njemačko gospodarstvo najviše problema ima u ključnim sektorima proizvodnje automobila, autodijelova, strojeva i kemijskih proizvoda. U udruzi izvoznika pozorno prate signale tog iznimno važnog tržišta.

- Njemačko gospodarstvo svakako utječe na hrvatski izvoz, kao što utječe na talijanski izvoz, mađarski i sve izvoze unutar Europske unije jer smo svi jako vezani u dobavnom lancu, upozorarava predsjednik Hrvatskih izvoznika Davor Baković.

Najjače pogođena drvna industrija i građevina

Usporeno njemačko gospodarstvo najjače pogađa hrvatsku drvnu industriju i sve što se veže na njemački građevinski sektor. Na prehrambenu i farmaceutsku industriju utjecaj je uglavnom neutralan, no dio hrvatskih izvoznika ipak bilježi i pozitivni utjecaj na svoje poslovanje.

- Neki drugi dugoročni trendovi utječu pozitivno na izvoz u sektoru energetike, ili opreme za energetiku, ili opreme za obrambenu industriju, dodaje Baković.

'Stvari nisu baš tako ružičaste'

Od usporavanja gospodarstva strahuju i u SAD-u. Napeto se iščekuje svaki novi statistički podatak. Stišavanje inflacije otvara prostor središnjoj banci FED da napokon počne snižavati kamatne stope i tako snažnije potakne ekonomske tokove.

- Imamo nešto slabije podatke s tržišta rada koji su tržišne sudionike natjerali da počnu razmišljati o mogućnosti recesije. To je dovelo do toga se očekuje spuštanje kamatnih stopa - čak četiri puta do kraja ove godine, kaže financijski analitičar Krešo Vugrinčić.

Može li se recesija u SAD-u izbjeći

Analitičari vjeruju da se recesija u SAD-u može izbjeći, ali je neizvjesno koliko će snažna i brza biti FED-ova politika kamatnih stopa.

- Mislim da će FED sniziti kamatne stope za 25 baznih bodova, ali lako je moguće i da ih snizi za čak 50 baznih bodova. Taj bi drastičniji rez značio da stvari u našem gospodarstvu i nisu tako ružičaste kao što mislimo, kaže glavni investitor u Landsberg Bennett Private Wealth Managementu Michael Landsberg.

Usporavanje europske i globalne ekonomije svakako je jedan od većih rizika za prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, pogotovo industrijske proizvodnje i robnog izvoza. Nakon što nam je lani izvoz pao čak 5 posto, negativni trendovi u ovoj su godini nešto smanjeni, pa je pad u prvoj polovini bio samo 0,3 posto.