Ekonomija - Hrvatska

Porast hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju 7,7%

Rasle su sve sastavnice BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija, što pokazuje da se nastavlja snažan oporavak od koronakrize.

Hrvatsko gospodarstvo od travnja do kraja lipnja raslo je brže nego ostala europska gospodarstva.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 7 posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Porasle gotovo sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u drugom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže nego u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 41,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom tromjesečju. Pritom je izvoz roba porastao 26,5 posto, a usluga 65,7 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 28,6 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 30,7, a usluga za 15,1 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 5 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 7,9 posto.

U drugom je tromjesečju pala samo državna potrošnja, za 2,2 posto.

Brži rast od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 7,8 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini ojačalo 2 posto.

To je brži rast u odnosu na prosjek u Europskoj uniji.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,6 posto na kvartalnoj, a 4 posto na godišnjoj razini.

- Rast BDP-a u drugom kvartalu u Hrvatskoj je drugi najviši u EU. Jedina koja za sada ima viši rast nego Hrvatska je Slovenija, oni su nešto malo iznad 8,8%. Prosjek rasta u drugom kvartalu na razini Europske unije je 4% dakle skoro 100% veći, duplo veći, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Tomu je pridonio i oporavak turizma nakon pandemije, a njegove prave učinke na BDP vidjet ćemo u trećem tromjesečju.

- Da će treći kvartal također biti jako dobar što znači da će naš rast u ovoj godini biti ne samo što smo ga mi predvidjeli nego što smo ga predvidjeli i drugi, međunarodne institucije, agencije, organizacije, pa se tome možemo veseliti, naglasio je Plenković.

Rast BDP-a u drugom tromjesečju najviše je potaknula osobna potrošnja te izvoz roba i usluga.

- Tako da on pokazuje da smo ipak u nekim sektorima napravili određene konkurentske pomake, odnosno da je hrvatska ekonomija sve više integrirana u nekakve globalne lance vrijednosoti, da su stvoreni neki novi sektori neke nove niše koje izvoze, smatra Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia Osiguranje.

No neka europska gospodarstva počela su pokazivati znakove usporavanja u usporedbi s proteklim tromjesečjem. Naše su oči uprte u njemačko gospodarstvo.

- Jedan od naših najvažnijih trgovinskih partnera Njemačka je poprilično ugrožena u odnosu na prethodno tromjesečje imamo i stagnaciju, dakle nisu još u negativnoj zoni, ali nekakave najave i očekivanja u sad u trećem tromjesečju su poprilično loša, tako da ako ekonomija Njemačke krene u negativnom smjeru vrlo je velika vjerojatnost da će povući i Hrvatsku, istaknula je glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić.

Sva europska gospodarstva na udaru su visokih cijena energenata i poskupljenja sirovina. To je ostavilo traga posebice na industrijski usmjerenim zemljama. Hrvatska zasad odolijeva, dijelom i zato što je rat u Ukrajini manje utjecao na one zemlje čije se gospodarstvo temelji na - uslužnim djelatnostima.