Ekonomija - Slovenija

Slovenski BDP u prvom kvartalu porastao 2,1 posto

I dok je prema desezoniranim podacima gospodarska dinamika bila približno ista kao u zadnjem kvartalu prošle godine te znatno bolja nego u prva tri kvartala prošle godine, prema desezoniranim podacima pogoršana je u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, prema tim podacima, BDP je na međugodišnjoj razini porastao za 2,6 posto, a na tromjesečnoj razini za 1,1 posto.

Domaća potrošnja u prva tri mjeseca ove godine porasla je za 1,7 posto, što je, prema statističarima, najsnažniji rast u posljednjih godinu i pol. Finalna potrošnja, koja uključuje potrošnju kućanstava i državu, porasla je za 2,0 posto, što je pad od 0,2 postotna boda u odnosu na prethodni kvartal i pad od 0,1 postotni bod u odnosu na godinu prije.

Finalna potrošnja kućanstava na godišnjoj je razini porasla za 0,9 posto, što je 0,3 postotna boda manje nego u prethodnom tromjesečju, ali znatno više nego u drugom i trećem tromjesečju prošle godine. U prva tri mjeseca prošle godine, pak, rast je iznosio pozamašnih 3,4 posto.

U statističkom uredu rast izdataka kućanstava najviše su uočili u izdacima za kupnju hrane i pića, izdacima za kupnju većih kućanskih aparata te izdacima za kupnju osobnih automobila.

Finalna potrošnja u zemlji u prva je tri mjeseca ove godine na međugodišnjoj razini porasla za 5,1 posto, što je dodatnih 0,3 postotna boda više nego u posljednja tri mjeseca prošle godine i znatno više nego u prethodna tri mjeseca. Statistički ured taj rast uglavnom pripisuje povećanju izdataka za zdravstvene usluge te, kao iu prethodnom tromjesečju, izdacima za rehabilitaciju nakon nesreće u kolovozu.

Nakon četiri uzastopna tromjesečja pada početkom ove godine, porasle su i bruto investicije za 0,9 posto. Na njihov porast pozitivno je utjecalo kretanje zaliha. Oni su pridonijeli rastu BDP-a s 0,1 postotnim bodom, nakon što su ga oštro smanjili u prethodnim tromjesečjima.

Bruto investicije u dugotrajnu imovinu porasle su za 0,6 posto, što znači snažan pad rasta u odnosu na dinamiku u 2023. godini, kada su stope rasta varirale između 7,7 i 11,2 posto. Najznačajnije usporavanje rasta statističari su uočili kod investicija u građevinske objekte. Usporavanje je posebno izraženo u izgradnji nestambenih zgrada, dok u području stambene izgradnje dinamika pada nije tako izražena.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine uvoz i izvoz su u prva tri mjeseca ove godine smanjeni, ali je pad bio manje izražen nego u prethodna tri kvartala. Uvoz je smanjen za 0,9 posto, od čega roba za 0,1 posto, a usluga za 4,8 posto. U međuvremenu je izvoz pao za 0,6 posto; u uslugama smanjena je za 7,1 posto, a u robama veća za 1,1 posto. Dobiveni vanjskotrgovinski suficit pridonio je rastu BDP-a s 0,2 postotna boda.

Martin Bajželj iz Statističkog ureda ocijenio je, na temelju travanjskih rezultata ankete o poslovnim trendovima, da je trenutno raspoloženje među slovenskim poduzećima na nešto višoj razini nego prije godinu dana, a vrijednost pokazatelja gospodarske klime tek ispod višegodišnjeg prosjeka, koji ured računa za razdoblje od 2005. do 2023. godine.

Poboljšanju gospodarske klime pridonijele su više vrijednosti pokazatelja povjerenja u prerađivačkoj industriji, među potrošačima i u trgovini na malo, dok se blago pogoršalo raspoloženje u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima.

No, slovenska poduzeća u gotovo svim djelatnostima kao glavni ograničavajući faktor u poslovanju navode nedostatak kvalificiranih radnika. Istaknula je to trećina poduzeća u proizvodnji, gotovo polovica poduzeća u građevinarstvu i nešto više od trećine uslužnih poduzeća. To je najveći udio takvih odgovora u posljednjih 20 godina.