Ekonomija - Slovenija

Tako je krajem svibnja proračunski manjak bio na razini prva četiri mjeseca, kada su prihodi i rashodi također bili gotovo uravnoteženi. Kako objašnjavaju iz Ministarstva financija, nastavlja se trend rasta rashoda za socijalne transfere i investicije, dok rast prihoda zadržava pozitivnu dinamiku.

Porezni prihodi, koji s 89 posto čine glavninu proračunskih prihoda, u prvih su pet mjeseci iznosili 5,1 milijardu eura i bili su 15,6 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Najveći udio čine priljevi od poreza na dodanu vrijednost; dosegnuli su 2,2 milijarde eura ili 10 posto više nego u istom razdoblju lani.

Priljevi od poreza na dohodak porasli su za 27,6 posto na 929 milijuna eura. Uz visok rast zaposlenosti i plaća, ovom rastu pridonijelo je i povoljno podmirenje premalo plaćenog poreza po osnovi akontacija poreza na dohodak od djelatnosti te povećanje tih akontacija.

Cjelokupni priljev od poreza na dohodak ne ostaje državnom proračunu, već dio dobivaju općine, pojašnjavaju u ministarstvu. Ove godine općine su iz ove naslova dobile ukupno 639 milijuna eura ili 3,4 posto više nego lani.

Porezom na dobit u proračun je uplaćeno 874 milijuna eura ili 38,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Rast je rezultat visokog neto obračuna premalo plaćenog poreza u odnosu na predujmove, što, navode u ministarstvu, ukazuje na znatno bolje poslovanje od očekivanog u prošloj godini, posebice u bankarskom sektoru, te privremeno povećanje korporativnih stopu poreza na dohodak s 19 na 22 posto, što je uvedeno Zakonom o obnovi nakon prošlogodišnjih poplava.

U skupini trošarina zabilježeni su prihodi od 653 milijuna eura, što je 0,6 posto manje nego u istom razdoblju lani. Prihodi od trošarina na energente su smanjeni, ali država bilježi rast trošarina prikupljenih na duhan.

Za transfere stanovništvu i kućanstvima u prvih pet mjeseci namijenjeno je 845 milijuna eura ili 4,4 posto više nego lani. Taj je rast, kažu u ministarstvu, između ostalog rezultat većeg obujma sredstava za pružanje usluga osobne asistencije.

Državni proračun je u fond socijalnog osiguranja (Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije i Zavod za mirovinsko in invalidsko osiguranje Slovenije) uplatio 710 milijuna eura ili 14,8 posto više nego u istom razdoblju lani.

Najveći dio, 585 milijuna eura, prebačen je u mirovinski fond. Zbog ovogodišnjeg 8,8-postotnog usklađivanja mirovina, ove su u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine porasle za 25,3 posto.

Država je za ulaganja izdvojila 424 milijuna eura ili 9,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Ulagali su u vojsku, željezničku infrastrukturu, ruralni razvoj i istraživačku opremu.

Isplatili su 246 milijuna eura subvencija, što je 40,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, ponajviše zbog smanjenja pomoći gospodarstvu zbog energetske krize. No, zbog visoke cijene ove su godine isplatili odštetu dobavljačima struje i plina.