Međunarodna rejting agencija "Standard end purs" potvrdila je trenutni kreditni rejting BiH "B" sa stabilnim izgledima, saopšteno je danas iz Centralne banke BiH.
Prema procjeni analitičara ove agencije, kreditni rejting BiH može biti povećan ako bude "unapređenja na domaćoj političkoj sceni, uz veći nivo saglasnosti i manje konfrontacija", te jaču usmjerenost na strukturne reforme i ekonomski rast.
Trajna neizvjesnost, prema njihovoj ocjeni, mogla bi negativno uticati na rast, koji bi u ovoj godini iznosio 2,7 odsto, dok je za 2021. godinu procijenjeni rast od 6,7 odsto.
Pozitivna okolnost je da neto dug BiH ostaje nizak, ispod 30 odsto BDP-a, što daje prostor za djelovanje u fiskalnoj politici, čak i ako politički događaji budu uticali na kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija.
U izvještaju se navodi da je ekonomija BiH u 2021. godini imala koristi od snažnog izvoza posebno u oblasti mineralnih proizvoda, metala i drvoprerađivačkog sektora, naročito prema EU, gdje je većina ključnih trgovinskih partnera BiH.
Turizam se, takođe, oporavlja, pa je za devet mjeseci prošle godine dostigao nivo od oko 60 odsto u odnosu na period prije pandemije virusa korona, koji i dalje predstavlja rizik.
U skladu sa cjenovnim trendovima u drugim zemljama, inflacija u BiH raste, te je u prosjeku u 2021. iznosila dva odsto nakon deflacije od 1,6 odsto u 2020.
Cijene hrane, energije i prevoza ključni su pokretači inflacije. U ovoj godini analitičari očekuju inflaciju od 4,2 odsto, dijelom i zbog efekata koji će se prenijeti iz 2021. godine.
Dugoročno se predviđa da će indeks potrošačkih cijena rasti umjereno dva do 2,5 odsto godišnje tokom perioda 2023. do 2025. godine.
Aranžman valutnog odbora u BiH, prema ocjeni analitičara, predstavlja važno ekonomsko sidro.
Postojeći Upravni odbora nastavio je sa punim radom, te "Standard and purs" očekuje stabilno funkcionisanje Centralne banke u narednom periodu bez obzira na trenutnu političku situaciju.
Analitičari navode da do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju dodatnog pogoršanja političke konfrontacije, što bi vjerovatno uticalo na postojeće mehanizme servisiranja duga i dovelo do izraženijih negativnih implikacija na formulisanje ekonomske politike i rast.