Što više propisa, to moćnija administracija

Bez autora
Jul 25 2010

Na Zapadu ne dopuštaju da njihovim putevima ide previše vozila, uz objašnjenje da loš ekološki efekat drumskog saobraćaja ograničavaju visokim tehničkim standardima, cenom benzina, forsiranjem rečnog i šinskog transporta, pa su i našim vlastima predlagali obostrano ukidanje dozvola za prolaz kamiona kroz druge države. Naš odgovor, opravdanje za opstanak režima dozvola, zasnivao se na navodno velikom broju vozila iz Turske koja bi, u slučaju liberalizacije, preplavila i naše i evropske puteve. Zapravo u pitanju je primer gde se iz postojanja složenih, još i limitirajući, odobrenja, propisa, procedura… crpi moć i mogućnost direktnog uplitanja u biznis i prava ovdašnjih pravnih i fizičkih lica. Propisi su ishodište moći za niz pozicija, pa i celih sektora, državne administracije, preko kojih se ispoljava uticaj i oblikuje obrazac poželjnog ponašanja obveznika.

Što više propisa, to moćnija administracijaNa Zapadu ne dopuštaju da njihovim putevima ide previše vozila, uz objašnjenje da loš ekološki efekat drumskog saobraćaja ograničavaju visokim tehničkim standardima, cenom benzina, forsiranjem rečnog i šinskog transporta, pa su i našim vlastima predlagali obostrano ukidanje dozvola za prolaz kamiona kroz druge države.

Naš odgovor, opravdanje za opstanak režima dozvola, zasnivao se na navodno velikom broju vozila iz Turske koja bi, u slučaju liberalizacije, preplavila i naše i evropske puteve. Zapravo, saglasio se na okruglom stolu NALED-a posvećenom giljotini propisa i Dušan Vasiljević, šef USAID pravnog tima, u pitanju je primer gde se iz postojanja složenih, još i limitirajući, odobrenja, propisa, procedura… crpi moć i mogućnost direktnog uplitanja u biznis i prava ovdašnjih pravnih i fizičkih lica.

Propisi su ishodište moći za niz pozicija, pa i celih sektora, državne administracije, preko kojih se ispoljava uticaj i oblikuje obrazac poželjnog ponašanja obveznika.

Stoga i ne čudi da je u Srbiji čak 8.800 propisa (spram, na primer, 2.900 u Češkoj), pa je, naglašava Zoran Radoman, pomoćnik direktora Poreske uprave, prošle godine samo ovo telo imalo preko milion obveznika, donelo 6,5 miliona rešenja, više stotina hiljada raznih zapisnika i 3,5 miliona izjava. Radilo je 12.000 radnika, razbacanih na preko 200 lokacija, a dodatno otežanje je upotreba dva računarska programa u radu Uprave.

Radoman ističe da je nužno drastično redukovati broj propisa, preostale modernizovati, pravno precizirati i lingvistički doterati. Cilj je da i propisi budu u funkciji kreacije atraktivnog investicionog ambijenta, te da se, u krajnjem, iz dinamizovane privredne aktivnosti budžet, što je osnovna uloga Uprave, bolje puni, a nesporazuma sa obveznicima bude manje. Država ne pritiska samo građane i preduzetnike već i poreznike, pa je ovoj službi dato u zadatak i da procenjuje vrednosti pokretne i nepokretne imovine, kategorizuje aparate za kockanje, kontroliše povrede intelektualne svojine, nadzire zapošljavanje invalida ili da naplaćuje vodne doprinose, što je prihod javnih preduzeća, a ne javni prihod. Funkcionisanje administracije se prikazuje kao složeno, mistifikuje, čini nerazumljivim… sve kao opravdanje za prekomernu posvećenost pojedinca ili firme ovim obavezama.

Iz predimenzioniranosti i izrazito nadmoćne pozicije administracije, sledi i velika borba za uticaj na ove strukture, pa svaka vlast širi službu svojim ljudima i, pravdajući povećanje zaposlenih, kontinuirano izmišlja nove obaveze i usložnjava procedure. Nove okolnosti, pak, zahtevaju dodatan broj operativaca, pa se iznova upućuju zahtevi za nove službenike. Tako se stvara krug u kome višak administracije podupire „proizvodnju“ propisa, i obrnuto. Ovakva organizacija posla podstiče otpor prema promenama i autocenzuru radnika, pa je, ukazuje Radoman, pravo umeće promeniti interno uputstvo za rad.

Da se stvar ne bi vodila samo na nivou priče, NALED je inicirao i pola godine vodio akciju sakupljanja predloga za promene propisa i od 750 inicijativa, podneo 340 predloga, od kojih je Vlada Srbije usvojila 217, ali sprovela tek 63. Vladimir Čupić, predsednik UO, smatra vidljivim otpore političkih struktura promenama i naglašava da je bolje pravovremeno sprovesti, u krugu glasača nepopularnu, reformu, nego kasnije trpeti grublje političke posledice zbog mnogo oštrije reforme. Smatra da je usavršavanje propisa neprekidna aktivnost, te da ova generacija ima priliku da elektronsku komunikaciju između administracije i obveznika pravno uobliči potpuno, precizno a relativno jednostavno.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik