Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Svjetska banka: BiH suočena sa novim ekonomskim izazovima

Ekonomija BiH se snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 odsto, a rast realnog bruto domaćeg proizvoda /BDP/ vođen je naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje.

Međutim, očekuje se usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u ovoj godini na 2,7 odsto, kako ukrajinska kriza bude uticala na trgovinsku razmjenu i dodatno povećavao cijene energije i hrane, navode iz Svjetske banke.

Šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon rekao je da neizvjesnost i uticaji sukoba u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u BiH ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku da bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije virusa korona.

Rast BDP-a u regionu dostigao je stopu od 7,4 odsto u 2021, nakon pada od 3,2 odsto u 2020. godini.

Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja zapadnog Balkana.

Stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu dostigla je lani istorijski najviši nivo od 45,8 odsto, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i samoproglašenom Kosovu.

Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje, te ublažavanje ograničenja kretanja i putovanja.

Međutim, postpandemijski oporavak prekinut je početkom specijalne ruske vojne operacije u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom ovog regiona, te će, prema sadašnjim projekcijama, u ovoj godini stopa rasta na zapadnom Balkanu iznositi 3,1 odsto.

Direktor Svjetske banke za zapadni Balkan Linda van Gelder je istakla da se zapadni Balkan, uprkos snažnom oporavku od pandemije, sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava ukrajinska kriza, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija.

Ona je ukazala da će zemljama zapadnog Balkana biti potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021. godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva.

Iz Svjetske banke su naveli da ekonomskim izgledima regiona prijete ozbiljni negativni rizici, uz isticanje da bi širenje sukoba ili dugotrajan sukob u Ukrajini mogli dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane.

Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na inostranim finansijskim tržištima, a održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane, uz povećanje troškova refinansiranja.