Energetika - Bosna i Hercegovina

Energoinvest tužio Mađare u sporu oko plina

Potvrđeno je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Energoinvesta koji tvrdi da je FGSZ-u za transport plina, preko Ukrajine i Mađarske, u proteklim godinama plaćao "znatno više od tarife odobrene od mađarskog regulatora", ivještava Radio Slobodna Evropa.

O detaljima tužbe u ovoj kompaniji, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, nisu željeli govoriti, niti su odgovorili na pitanje za koji "prekoračeni" iznos terete Mađare.

Naveli su da je u toku arbitražni proces, u okviru koga je podnesena tužba i da ne mogu otkrivati više informacija. Odgovore o detaljima tužbe RSE nije dobio ni u nadležnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Tužba iz Energoinvesta uslijedila je nakon što je mađarski FGZS u septembru 2021. pokrenuo spor kojim od Federacije BiH potražuje više od 21 milion dolara.

Razlog je što je Federacija BiH od 1. aprila 2021. promijenila trasu snabdijevanja ruskim plinom i prešla na tzv. Turski tok. To je urađeno usprkos tome što je ugovor sa mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine.

Bosna i Hercegovina je do 2021. godine ruski plin dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. Nakon toga je snabdijavnje nastavljeno putem tzv. Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora.

Mađari su spor pokrenuli pred Arbitražnim sudom u Cirihu u Švicarskoj. Osim Energoinvesta, tuženi su Vlada Federacije BiH, te BH Gas, javna kompanija zadužena za transport plina za potrebe Federacije BiH, čiji je osnivač entitetska Vlada.

U bh. entitetu Republika Srpska (RS), koji je znatno manji potrošač plina u odnosu na drugi bh. entitet, isporuka plina putem Turskog toka počela je početkom januara 2021. godine.

Iz mađarske kompanije FGSZ nisu odgovorili na upit RSE o arbitražnom sporu sa Federacijom BiH, odnosno međusobnim tužbama.

U Energoinvestu za RSE, pak, ističu da bi, prema arbitražnim procedurama, proces trebao biti okončan u drugoj polovini 2023. godine.

- Smatramo da su tuženi u arbitražnom postupku iznijeli ozbiljne argumente zbog kojih smatramo da je zahtjev FGSZ bez osnova. Štaviše, podnijeta je i protivtužba zbog naplate transporta gasa za Federaciju BiH u prethodnim godinama u iznosima koji su značajno veći od transportnih tarifa odobrenih od strane mađarskog regulatora, saopćili su za RSE iz Energoinvesta.

Nakon odluke Energoinvesta da sa ruskom kompanijom Gasprom Export potpiše aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok, u Federaciji BiH uslijedila su međusobna optuživanja tadašnjih rukovodstava kompanija BH Gas i "Energoinvest".

Bivša Uprava kompanije BH-Gas podnijela je 5. aprila 2021. godine krivične prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u Energoinvestu.

U prijavi su, uz ostalo, naveli su da će zbog "samoinicijativne odluke Energoinvesta" o promjeni transportnog puta plina, bez supotpisa BH Gasa, Federacija BiH Mađarima morati isplatiti odštetu u iznosu većem od 21 miliona dolara.

Gotovo godinu i pol od podnošenja prijave, slučaj istražuju pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), koji po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo provjeravaju navode iz krivične prijave.

- Po nalogu postupajućeg tužioca, pripadnici SIPA-e prikupljaju dokumentaciju i saslušavaju svjedoke u cilju provjere navoda, rečeno je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za RSE.

S druge strane, u kompaniji Energoinvest ne odustaju od stava da je promjena pravca transporta plina, odnosno prelazak na Turski tok, bila jedina opcija za Federaciju BiH. Ističu da je to bio uvjet ruske kompanije Gazprom export, od koje BiH decenijama nabavlja plin.