Energetika - Hrvatska

Hrvati zabrinuti zbog rastućih cijena energije

Hrvatske građane brine rast cijena energije. Njih čak 62 posto plaši se da neće moći plaćati više troškove električne energije i zajedno s građanima Irske među onima su koji su i najzabrinutiji porastom cijena energije. Pokazalo je to veliko istraživanje o tome što potrošači misle o klimatskim promjenama i trenutnim cijenama energije koje je sredinom prošle godine u devet zemalja, uključujući i Hrvatsku, provela norveška državna tvrtka Statkraft, najveći europski proizvođač energije iz obnovljivih izvora.

Rezultati su pokazali da, ukupno gledajući, tri četvrtine ispitanika brinu negativne posljedice klimatskih promjena pri čemu njih 69 posto smatra da bi razvoj obnovljivih izvora energije trebao biti prioritet s obzirom na probleme s klimatskim promjenama i opskrbe energijom. Gotovo četvrtina ispitanih (23%) rekla je pritom da je njihova percepcija obnovljivih izvora energije postala pozitivnija u posljednjih šest mjeseci, dok je ukupno stopa prihvaćanja vjetroelektrana, odnosno solarnih elektrana, sada na razini 80, odnosno 87 posto.

Gledajući po zemljama, zabrinutost zbog potencijalno višeg troška električne energije najveća je u Irskoj (86%) i Hrvatskoj (81%). Pri tome čak 81% građana u Hrvatskoj zabrinuto je zbog mogućeg iznosa računa za električnu energiju, njih 62% misli kako možda svojom ušteđevinom neće moći “pokriti” očekivani rast cijena energije, dok je čak 85% mišljenja da se odavno trebalo više i ozbiljnije ulagati u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. No paralelno, unatoč pritisku rastućih cijena energije, 50% ispitanih u Hrvatskoj kaže kako zbog drugih izazova u životu nema vremena tražiti povoljnije opcije isporuke električne energije.

Ispitanici u Hrvatskoj pokazali su najveću zabrinutost među svim zemljama oko sigurnosti isporuke energije. Njih 77% kaže kako je zabrinuto zbog pitanja sigurnosti opskrbe energijom. Pritom 56% ispitanika iz Hrvatske, što je opet najveći postotak među svim ispitanim zemljama, kaže kako ih je na takvo promišljanje i stav primarno potaknuo rat u Ukrajini te 79% građana tvrdi da su značajnije počeli promišljati temu energetike tek potaknuti tim ratom.

Hrvatska također prednjači po razini svijesti o izvorima električne energije. Čak 87 posto ispitanika tvrdi da znaju odakle dolazi njihova energija.

Istraživanje je pokazalo i da su hrvatski građani svjesni problematike klimatskih promjena. Njih 75% kazalo je da su zabrinuti zbog direktnih posljedica klimatskih promjena na njih i na njihovu obitelj. Najviše ih brinu poplave, požari, toplinski valovi i porast razine mora (48%), utjecaj na zdravlje (42%), negativni utjecaj na cijene hrane (40%), utjecaj na staništa ljudi i životinja (39%) i nemogućnost planiranja budućnosti zbog ovih neizvjesnosti (23%).

Čak 93% građana Hrvatske kazalo je da nisu svjesni nikakvih specifičnih ciljeva i aktivnosti koje zemlja poduzima kako bi bila ugljično neutralna. Pri tome njih 36% kaže kako ne osjeća baš nikakav pritisak niti poticaj da se sami suoče s tim problemom, dok ih je 31% njega vrlo svjesno i osjeća poticaj na djelovanje.

Građani vjeruju da bi vlada primarno morala potaknuti rješavanje problema klimatskih promjena kroz više politika i poticaja za smanjenje ugljičnih emisija, uključujući poticaje za električna vozila (56% ispitanih), brže uvođenje čiste energije za osobnu i poslovnu primjenu (46%), bolju edukaciju građana o tome kako mogu smanjiti svoj ugljični otisak (49%), više poticaja za primjenu čiste energije u tvrtkama i industriji (59%) te lakši proces planiranja inicijativa koje se bore protiv klimatskih promjena (42%).

Anketirano je 18.714 osoba starijih od 18 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Norveškoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj su u istraživanje bila uključena 2003 ispitanika.