Energetika - Hrvatska

Hrvatska napokon počinje iskorištavati goleme potencijale geotermalne energije

Sve su to zaključci i novosti s netom održane velike poslovne konferencije "Hrvatski energetski potencijali" koja se u petak, 21. ožujka održala u Đurđevcu.

Mjesto održavanja konferencije nije slučajno: Podravina leži na najznačajnijim izvorima geotermalne energije u čitavoj Europi, a upravo će u Đurđevcu idući tjedan Ina i Crosco započeti tzv. 'prvo bušenje' na istražnoj bušotini Lešćan. Osim izgradnje geotermalne elektrane, Grad Đurđevac planira energiju tople vode koristiti na još tri načina: za grijanje gradskih ustanova i institucija, za industrijske potrebe u velikoj poslovnoj zoni te za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Upravo su to bile glavne teme konferencije "Hrvatski energetski potencijali", na kojoj je glavna tema bila kako iskoristiti značajne mogućnosti najjeftinijeg energenta koje kontinentalna Hrvatska ima u svojem podzemlju, te kako te goleme potencijale pretvoriti u resurse: zaista ih početi koristiti. Iznimno posjećenu konferenciju o energetici zajednički su organizirali Grad Đurđevac i portal Energetico, a osim brojnih gradonačelnika i načelnika općina iz cijele kontinentalne Hrvatske, na tri tematska panela sudjelovali su renomirani stručnjaci iz energetskog sektora na nacionalnom nivou - Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Agencije za ugljikovodike, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Sveučilišta Sjever i Ine.

Konferenciju je otvorio Željko Lacković, saborski zastupnik i predsjednik Gradskog vijeća Đurđevca. Lacković je istaknuo kako Đurđevac ima jedan od najvećih potencijala, kad je riječ o korištenju geotermalne energije:

"Đurđevac je centar smo ne samo u županije i Podravine, već i cijele Hrvatske u segmentu geotermalne energije. Znamo da polje Leščan-1 ima ogromne geotermalne potencijale koji su potvrđeni i dosadašnjim ispitivanjima, kao i ranijim bušenjima napravljenim još 80-ih godina prošlog stoljeća. Upravo idući tjedan počinju prva bušenja na istražnim bušotinama. Sveukupno će ih biti osam, a sve s ciljem stavljanja geotermalne energije u funkciju", pojasnio je Lacković.

U fokusu prvog panela na konferenciji bila je energetska samodostatnost gradova i općina, koja je itekako moguća upravo kroz korištenje geotermalne energije koja je najstabilniji, ekološki najčišći i najjeftiniji resurs kojeg Hrvatska ima na raspolaganju.

Željka Rukavina iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a podsjetila je da su upravo lokalne zajednice u Hrvatskoj bile prve koje su počele zagovarati energetsku neovisnost i bile među prvima u Europi koje su pokrenule ovu inicijativu, a ove će godine biti finaliziran i prvi strateški plan o razvoju energetske neovisnosti lokalnih zajednica.

Domaćin konferencije, gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči objasnio je zašto se njegov grad posljednjih godina fokusirao na geotermalne projekte: "Cilj nam je smanjiti cijenu energenata. Želimo da građani budu mirni i da promjene na globalnom tržištu ne utječu na cijenu usluga koju građanima pruža Grad. Konačni cilj je energetska neovisnost kojom smo već zainteresirali investitore u naš grad. Geotermale ne bismo koristiti samo za grijanje, nego imamo veće ambicije - stvoriti stabilni izvor električne energije i potaknuti proizvodne procese, a samim time otvoriti nova radna mjesta", istaknuo je Janči. Jedan od panelista, Lovre Karamarko iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU najavio je da će u sljedećim godinama iz europskih fondova na raspolaganju biti još više novca za geotermalne projekte: "Do 2031. godine potencijal i interes za nova istraživanja geotermalne energije bit će mnogo veći. U prošloj omotnici iz fondova EU dobili smo 20 milijuna eura, a u sljedećoj omotnici tražili smo mnogo više - učetverostručili smo iznos. Velika većina tih sredstava ići će na investiranje istraživanja geotermalnih izvora energije", najavio je Karamarko.

Drugi panel "Geotermalna energija - od potencijala do resursa" bio je posvećen raspravi o ubrzanju i pojednostavljivanju svih administrativnih barijera koje su dosad kočile snažnije iskorake u korištenju geotermalne energije u Hrvatskoj. Opći zaključak svih sudionika panela je da se državna ministarstva i institucije intenzivno trude olakšati i ubrzati sve potrebne procedure, no osim regulative važno je predlagati što kvalitetnije projekte, a to je usko povezano s potrebom proizvodnje stručnjaka za geotermalne projekte. Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta dr.sc. Vladislav Brkić objasnio je kako je njegov fakultet otvorio novi smjer kojem će cilj biti upravo to - školovanje mladih i kvalitetnih kadrova za budući geotermalni razvoj Hrvatske.

Treći panel na konferenciji u fokusu je imao korištenje geotermalne energije u praksi. Alen Požgaj, direktor tvrtke Bukotermal u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec, predstavio je svoju tvrtku kao prvu javnu tvrtku u Hrvatskoj koja se bavi geotermalima i koja uskoro kreće u fazu eksploatacije. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede dr.sc. Silvio Šimon istaknuo je da će njegovo ministarstvo biti još snažniji partner hrvatskim poljoprivrednicima koji žele početi koristiti geotermalnu energiju u proizvodnji:

"Tijekom prošle godine zaprimili smo nekoliko zahtjeva poljoprivrednih proizvođača koji žele za svoju proizvodnju koristiti geotermalne izvore, no regulativa je predviđala samo solare. Stoga smo tražili izmjenu strateškog plana kojim bi ulaganje u geotermalne izvore postalo prihvatljivo, a s tim bi se moglo krenuti već u trećem kvartalu ove godine", najavio je Šimon.

Posebno je zanimljiva priča slavonske tvrtke RURIS iz Bošnjaka, koja je jedinstven i prvi primjer korištenja geotermalne energije u poljoprivrednoj proizvodnji. Tako je Tena Bilić Milinković isrcpno opisala kako su njezini roditelji još 2011. godine na svojem imanju iskopali geotermalnu bušotinu kako bi u plastenicima uzgajali rajčice: "Put nije bio ni lagan ni brz, mi smo bili pioniri u privatnoj investiciji korištenja geotermala u poljoprivredi i trebalo nam je deset godina za ishođenja svih dozvola. Danas bi to bilo puno brže, ali mi smo probili led i troškovi proizvodnje su se značajno smanjili. Nekoć smo imali 1,25 hektara plastenika, danas ih imamo na 5 hektara i 50 zaposlenih, pa se investicija višestruko isplatila", zaključila je Tena Bilić Milinković.