Energetika - Bosna i Hercegovina

Neum: Budućnost kvaliteta vazduha u elektrifikaciji saobraćaja

Kako je istaknuto, mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa velikim zagađenjem vazduha, a transportni sektor je jedan od glavnih zagađivača. S tim u vezi, Zelena agenda za zapadni Balkan, koja je usvojena u novembru 2020. godine, identifikuje elektromobilnost kao jednu od pet prioritetnih oblasti koje su ključne za postizanje ambicioznih ciljeva dekarbonizacije u regionu, a BiH se obavezala, između ostalog, na izradu Planova održive urbane mobilnosti (SUMP).

Arnesa Borčak, projektna menadžerica u UNDP BiH, je predstavila Studiju e-mobilnosti i tržišta u Bosni i Hercegovini, koja je izrađena u okviru projekta koji finansira Švedska, je istakla da bi uvođenje e-mobilnosti u BiH moglo  donijeti značajne koristi za životnu sredinu, ekonomiju, politiku i društvo.

"Prezentovana Studija nam daje jedan sveobuhvatan pregled potencijala, neophodnih koraka te ključnih aktera u ovoj oblasti. Kako smo imali priliku čuti danas od ostalih  sagovornika, mi smo na samom početku definiranja ove oblasti, te je stoga jasno da je pred nama mnogo aktivnosti na uređenju zakonske regulative i izgradnji infrastrukture. UNDP će i u predstojećem periodu nastaviti pružati podršku ključnim akterima u razvoju i ove oblasti u zemlji“, rekla je Borčak.

S obzirom na to da električna vozila ne proizvode lokalne emisije izgaranjem goriva, kako je rečeno, elektrifikacija saobraćaja može dati ključni doprinos poboljšanju kvaliteta vazduha, a u kombinaciji sa korištenjem obnovljivih izvora energije, elektrifikacija može značajno smanjiti CO2. Osim toga, i uvođenjem e-mobilnosti, potvrđuje svoju opredjeljenost za ispunjavnje preuzetih klimatskih obaveza, što bi takođe dalo mogućnost zemlji da privuče međunarodne investicije i partnerstva.

Aldina Hadžić, direktorica e-GO kompanije, iskazala je zadovoljstvo što na ključnom događaju energetskog sektora predstavljaju inovativni projekat e-GO koji će donijeti promjenu u načinu transporta u urbanim sredinama koja je u skladu sa trendovima u energetskom i transportnom sektoru.

"Za početak u Sarajevu a kasnije i u drugim gradovima, e-GO će biti rješenje problema parkinga, prevelikog broja auta i zagađenja okoliša, te očekujemo da donosioci odluka zajedno sa ovakvim inovacijama u privatnom sektoru prate trendove i olakšaju prekompleksnu administraciju i poprilično nedefiniranu legislativu u ovoj oblasti“, istakla je Hadžićeva.

Ovogodišnji Energetski samit okupio je predstavnike i predstavnice izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti energetike, kao i poslovne subjekte, koji su u periodu od 26. do 28. aprila, kroz sedam tematskih panela, radionica i prezentacija projekata, diskutovali o najaktuelnijim pitanjima u oblasti energetskog sektora u BiH.

Samit je počeo snažnim porukama najviših međunarodnih zvaničnika u BiH, koji su pozvali bh. donosioce odluka da što prije poduzmu sve neophodne korake kako bi energetski sektor bio integrisan, usklađen sa standardima i zakonskim okvirima Evropske unije, zaštićen od sajber prijetnji kao i od prijetnji u snabdijevanju, te usmjeren zelenim održivim energetskim izvorima. Poručeno je i da su cijene ugljdnika od suštinskog značaja za podršku dekarbonizaciji ekonomije, istovremeno potičući čistiju industrijsku proizvodnju, a sa se od Vijeća ministara BiH očekuje da do juna ove godine usvoji Mapu puta za pravednu tranziciju u regionima uglja u zemlji. Na osnovu rezultata Mape, značajan pad troškova obnovljivih izvora energije i uvođenje šema određivanja cijena ugljika u narednim godinama, prelazak na čiste izvore energije donosi ekonomske koristi za BiH.

Naglašena je i potreba uspostavljanja tima za odgovor na incidente u kompjuterskoj sigurnosti (CERT) za energetski sektor, te za razvojem zakonodavnog okvira koji će definirati sigurnosne i sajber sigurnosne zahtjeve i potrebe, kao i procedure koje će omogućiti učesnicima u energetskom sektoru da zaštite svoje objekte i poslovanje na sistematski i organizovan način.

Prethodno se u okviru šestog panela ovog samita razgovaralo o neiskorištenim potencijalima energetske efikasnosti u stambenom sektoru u BiH, koji je, kako je istaknuto, u lošem stanju i hitno mu je potrebna sanacija. Radi se o jednom od najvećih potrošača energije,  koji ima veliki potencijal za isplative uštede energije. Trenutno je prosječna potrošnja energije u stambenom sektoru u BiH više od pet puta veća od potrošnje u zemljama EU.

Sanja Kapetina, šef Odsjeka za sekundarnu energiju i projekte u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, istakla je da je neophodno omogućiti sistemsko provođenje ovih strategija, odnosno razviti Programe obnove, na čemu se intenzivno radi u oba entiteta, a koji će biti bazirani na održivim modelima, sa jasno definisanim koracima.

"Samo na ovaj način ćemo moći u potpunosti iskoristiti ovaj, kako i sam naziv panela kaže - neiskorišteni potencijal stambenog sektora. Koliki je taj potencijal jasno se vidi iz samih nacrta strategija obnove zgrada, ali i iz nacrta NECP-a, kojim je procijenjeno da je za realizaciju mjera iz Strategija obnove zgrada samo do 2030. godine potrebno izdvojiti preko dvije milijarde KM", rekla je Kapetina.

Siniša Rodić, menadžer programa za ublažavanje klimatskih promjena u UNDP BiH, kazao je da uz podršku Švedske i u bliskoj saradnji sa 36 opština i gradova u cijeloj zemlji, rade na izradi Studija energetske efikasnosti, koje predstavljaju primarni alat za utvrđivanje stanja stambenog sektora i potencijala za njegovo unapređenje u svakom od ovih lokalnih zajednica, nakon čega će ih, kako kaže, podržati da razviju finansijski mehanizam za implementaciju ovih mjera. '"To znači da će biti analizirano oko 14.000 domaćinstava kako bi se dobile adekvatne informacije o potrebama i potencijalnim rezultatima. Uvidjeli smo da su neophodna ulaganja izuzetno velika, ali da postoji spremnost građana i lokalnih zajednica za ovaj korak", rekao je Rodić.

Učesnici panela bili su Tijana Marjanac, iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Jasmina Kafedžić, iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Goran Mišić, iz Fonda za zaštitu okoliša TK, Mladen Ilijević, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Republika Hrvatska, te Milan Macura, iz Ureda za energetsku efikasnost, Srbija i ostali. "Najveći i praktično neiskorišten potencijal za mjere energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini je u sektoru stambenog stanovanja, naročito u zgradama kolektivnog stanovanja. Kako bi se dostigao nivo masovne obnove kako individualnih kuća tako i zgrada kolektivnog stanovanja kada je energetska efikasnost u pitanju, GIZ u ime Savezne vlade Njemačke podržava izradu strateških i programskih okvira potrebnih za kvalitetnu i sistemsku implementaciju mjera u stambenom sektoru", istakao je Esad Smajlović, viši savjetnik GIZ-a. Uz tehničku asistenciju GIZ-a, u završnoj fazi izrade je "Program stambene obnove, individualno i kolektivno stanovanje" na osnovu kojeg će Vlada FBiH donijeti Odluku kojom se provođenje programa povjerava Fondu za zaštitu okoliša FBiH. "Ovim će biti osigurana grant sredstva za sufinansiranje provođenja mjera energijske efikasnosti u domovima građana. Dok čekamo usvajanje Programa, uskoro će biti dostupan dio sredstava iz budžetske podrške EU u iznosu od 13 miliona KM a koja će Fond putem javnih poziva staviti na raspolaganje svim zainteresovanim građanima za provođenje mjera energijske efikasnosti“, najavila je Kafedžićeva.

Naime, više od 98 odsto stambenih zgrada u BiH izgrađeno je do 2010. godine, prije nego što su uvedeni propisi o energetskoj efikasnosti zgrada, a s obzirom na to gotovo sve stambene zgrade izgrađene bez uzimanja u obzir njihovih energetskih karakteristika, a ni carbon footprint-a te imaju lošu toplotnu izolaciju i stare sisteme grijanja i rasvjete, a u skladu s tim Wojciech Belch, iz Univerzitetskog centra za energetski efikasne zgrade na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu, istakao je da energetska efikasnost u stambenim zgradama nije samo tehnologija, već i saradnja između zainteresovanih strana koje koriste stambene objekte.

"Najbolji način za rješavanje ovog energetskog problema je da se pronađe savršen spoj između proizvodnje energije i potrošnje, a to je moguće samo kada zainteresovane strane koje koriste zgrade sa različitim funkcijama sarađuju“, zaključio je Belch.

Ovogodišnji organizatori Samita su bili Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britanska ambasada Sarajevo, Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke.

Cilj najvećeg energetskog događaja u Bosni i Hercegovini je da postavi najvažnija pitanja iz oblasti energetike i okupi ključne domaće i međunarodne aktere. Energetski samit u Bosni i Hercegovini 2023. organizovan je pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Regulatorne komisije za energiju Federacije Bosne i Hercegovine.