Energetika - Bosna i Hercegovina

Odbijenica za poskupljenje priključka za struju ne znači da ga neće biti

Naime, distributivni operateri, prema postojećem Pravilniku o metodologiji za utvrđivanje naknade za priključenje na distributivnu mrežu, imaju mogućnost da koriguju cijene u dijelu koji se odnosi na izgradnju priključka, u slučaju da je stopa inflacije (prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS), u periodu od donošenja odluke o iznosu naknade za priključenje, veća od 10 odsto.

Da li će se ovakav scenario desiti, znaće se uskoro jer bi rukovodstva pet elektrodistribucija u Srpskoj trebalo da donesu zajedničku odluku.

Prije toga, kratko ćemo podsjetiti na kompletnu priču, a koja počinje u avgustu ove godine, kada su "Elektrokrajina" Banjaluka, "Elektrodistribucija" Pale, "Elektro-Bijeljina" iz Bijeljine, "Elektro-Doboj" i "Elektro-Hercegovina" Trebinje podnijeli Regulatornoj komisiji za energetiku RS zahtjev za utvrđivanje naknade za priključenje na distributivnu mrežu u Srpskoj, kojim se traži promjena naknade za priključenje na distributivnu mrežu, zbog, kazali su, promjene cijene materijala, opreme i radova na tržištu, zatim uvođenja naprednih sistema za upravljanje daljinskim očitavanjem potrošnje (AMM sistemi), smanjenja broja standardnih tipskih priključaka i unifikacije i zajedničke nabavke opreme i materijala.

Najkonkretnije rečeno, distribucije su prije svega tražile poskupljenje priključka na struju, jer, kako tvrde, troškovi koje sada imaju su višestruko veći.

"Za najosnovniji priključak, a to je trofazni, korisnik sada plaća 504 KM, a troškovi koje imamo da završimo taj posao su između 700 i 900 KM. Mi smo na svakom priključku u minusu, jer to je onaj standardni priključak. Ove cijene koje korisnici plaćaju na snazi su od 2012. godine, a samo ću reći da su naši troškovi za priključak prvobitno iznosili između 300 i 500 maraka. To se drastično promijenilo u posljednjih četiri-pet godina", kazali su za "Nezavisne novine" iz "Elektro-Doboja".

Iz banjalučke "Elektrokrajine" tvrde da se za jedan trofazni priključak u najvećem gradu  Srpske plaća između 850 i 1.000 KM, a da su im troškovi gotovo 2.000 KM.

Iz "Elektro-Hercegovine" pojašnjavaju da se na bazi priznatih rashoda odobravaju prihodi distributivnim operaterima i ukoliko je u tom smislu došlo do povećanja troškova materijala, robe i usluga, a kako kažu, to sada jeste slučaj, imaju pravo da pokrenu postupak povećanja naknade pred regulatorom.

"Ali, mi nećemo samostalno koristiti mogućnost koju nam je dao regulator, odnosno Pravilnik, da povećamo cijene, već ćemo to uraditi u razgovoru s direktorima uprava svih distributivnih preduzeća. Mi tražimo pojedinačno povećanje, a koliko će to biti u suštini, tačno ne znamo, jer se to razlikuje od vrste priključka, te udaljenosti od objekta", rečeno je za "Nezavisne" iz ovog preduzeća.

Ipak, ono što nismo dobili od distribucija, jesmo od Regulatorne komisije.

A to kaže da su distributivna preduzeća tražila da cijena pojedinačnog trofaznog nadzemnog standardnog priključka nad mjernim mjestom na objektu (ovo je, inače, osnovni priključak) umjesto sadašnjih 483,11 KM, ubuduće bude 868,53 KM.

Zatim, tražili su da cijena pojedinačnog trofaznog podzemnog standardnog priključka nad mjernim mjestom na stubu, umjesto 993,47 KM, bude povećana na 1.475,98 KM, a jedan od zahtjeva odnosio se i na to da grupni standardni trofazni nadzemni priključak na mjernom mjestu na objektu (četiri mjerna mjesta) sa 1.427,28 KM poskupi na 2.500,05 KM, pojasnili su iz Komisije.

Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku RS, ističe da su oni rekli svoje mišljenje u zaključku i da ne mogu udovoljiti distribucijama.

To se odnosi i na povećanje cijena zbog uvođenja naprednih sistema za očitanje potrošnje (AMM).

"Što se tiče pametnih brojila, to je stvar koja se tiče svakog potrošača, a ne samo onih koji tek dolaze na mrežu i zbog toga svi zajedno treba da snose troškove. To se jedino može rješavati u tarifnom postupku, ali on je išao prošle godine i ide svake tri godine, zbog čega do toga neće doći sigurno do 2025", kazao je on.