Energetika - Slovenija

Energetika Maribor je drugi najveći slovenski opskrbljivač toplinom u Sloveniji. Lani je na svoj sustav priključila visokotemperaturnu dizalicu topline koja crpi energiju iz rijeke Drave, koja toplinskom energijom opskrbljuje više od 14.000 kućanskih i poslovno-industrijskih kupaca. Ove godine uvodi dodatno održivo rješenje, kotao na drvnu biomasu. I tada će, do daljnjega, glavni energent javnog poduzeća biti prirodni plin. Stanje na tržištu prirodnog plina danas je temeljito uzdrmano računicama uprave Energetike Maribor.

Cijene europskih terminskih ugovora za prirodni plin na Nizozemskoj burzi plina (TTF) više su za oko 120 posto nego prije godinu dana i oko 50 posto više nego u studenom prošle godine. Tijekom zime europska skladišta prirodnog plina potpuno su ispražnjena. Prema portalu Agsi, europski kapaciteti popunjeni su ispod 35 posto. U isto vrijeme prošle godine bilo ih je gotovo 60 posto. Diljem Europe u ležištima ima manje plina nego u proljeće 2022. U EU su najpraznija hrvatska skladišta s jedva 13 posto iskorištenosti.

Terminske cijene europskog prirodnog plina na Nizozemskoj burzi plina (TTF) više su za oko 120 posto nego prije godinu dana i oko 50 posto više nego u studenom prošle godine.

Nema razloga za paniku, kaže Zvonimir Šibalić, član uprave hrvatske energetske tvrtke PPD. “Na kraju smo istovarne sezone, što je u skladu s uobičajenim sezonskim ciklusom skladištenja plina”, objašnjava za Dnevnik. “Naime, skladišta se uglavnom pune u toplijim mjesecima (od travnja do rujna), dok se plin koristi u zimskom razdoblju (od listopada do ožujka), kada je potrošnja povećana.” Ne zabrinjavaju ga ni prazna hrvatska skladišta. „Osim sezonskog faktora, važno je naglasiti da hrvatsko skladište prirodnog plina posluje po tržišnim principima, bez obveze održavanja strateških zaliha. Dakle, trenutna popunjenost skladišta odražava normalan tržišni ciklus i ne predstavlja iznimnu situaciju“, kaže Šibalić.

Trenutačna je energetska dilema treba li EU nastaviti inzistirati na strogom zahtjevu 90% skladišnog kapaciteta do 1. studenoga ili labavije postaviti zahtjeve i ako treba, na koji način.

Ipak, situacija je drugačija nego prethodnih godina. Europske zalihe plina trebale bi se povećati sljedećih mjeseci. No, u ovom trenutku se ne isplati puniti skladišta jer je jeftinije ubuduće zimi kupovati plin nego ljeti u ovo doba na veleprodajnoj terminskoj burzi TTF. Institut za energetske studije u Oxfordu predviđa da će se EU ove zime suočiti s jazom od 25 milijardi kubičnih metara između ponude i potražnje, čak i ako zima ne bude posebno hladna, ističe Ana Stanič, osnivačica E&A Law, u prilogu na portalu Okolje & energija.

Trenutačna je energetska dilema treba li EU nastaviti inzistirati na strogom zahtjevu od 90 posto skladišnog kapaciteta do 1. studenoga ili labavije postaviti zahtjeve i ako da, na koji način, objašnjavaju za Dnevnik iz Geoplina. Također je važno da EU zadrži jedinstveni tretman svih članica i spriječi samostalno djelovanje pojedinih nacionalnih skladištara koji subvencijama potiču nepotrebno povećanje cijena unutar Unije.
U Geoplinu smatraju da je trenutna situacija na tržištima prirodnog plina relativno povoljna, a ističu da cijena pada od sredine veljače. To je istina, no burzovna je cijena više nego dvostruko viša nego u ožujku prošle godine, a mnogi stručnjaci predviđaju da će se pad zaustaviti i cijena plina ponovno početi rasti.

Zašto je prirodni plin poskupio?

Najočitiji čimbenik iza viših cijena prirodnog plina do sada je prekid protoka ruskog prirodnog plina kroz ukrajinsku mrežu plinovoda u siječnju, čime je okončana era jeftinog ruskog plina u Europskoj uniji. Pritom su zalihe za zimu nestajale brže nego prethodnih godina. “Iako vidimo rast cijena, utjecaj geopolitike je manji, a veći utjecaj ponude i potražnje”, kaže Šibalić.

“Imali smo hladniju zimu nego prethodnih godina i normalno je da zbog povećane potražnje cijena raste.” Prema njegovim riječima, buduće kretanje cijena ovisit će o nekoliko čimbenika:

“Prvi je mogući povratak ruske količine, što bi povećalo ponudu i utjecalo na smanjenje cijena, drugo su političke napetosti između EU i SAD-a, koje bi mogle dovesti do dodatnih carina i povećale bi cijenu. Treći faktor bi bio mogući negativni raspon cijena između ljeta i zime, što bi moglo dovesti do manje popunjenosti skladišta."

Najočitiji čimbenik iza viših cijena prirodnog plina do sada je prekid protoka ruskog prirodnog plina kroz ukrajinsku mrežu plinovoda u siječnju, čime je okončana era jeftinog ruskog plina u Europskoj uniji.

Potonji scenarij već se ostvario. Osim viših cijena u Energetici Maribor zapažaju izrazitu fluktuaciju cijena. U utorak je bila oko 42 eura po megavat satu, prije nešto više od mjesec dana bila je oko 60 eura.

"Razlog oscilacija je nešto hladnija zima, zaoštreni uvjeti na tržištu ukapljenog prirodnog plina i pojedinačni prekidi u opskrbi iz Norveške", objašnjava uprava javnog poduzeća, uvjerena da na volatilnost cijena utječe i rat u Ukrajini. "Zbog vijesti o mogućem sklapanju mirovnog sporazuma i ublažavanju energetskih sankcija dnevna cijena može oscilirati i više od pet posto", napominje.