Energetika - Hrvatska

Plin u Hrvatskoj jeftiniji nego u Europskoj uniji

Cijene prirodnog plina za kućanstva u Hrvatskoj su, prema podacima Eurostata, niže nego u svim zemljama Europske unije, osim Rumunjske, dok su za industrijske potrošače također niže za većinu kategorija.

Istaknuto je to u četvrtak na okruglom stolu koji su organizirali Znanstveno vijeće za naftu HAZU-a, Hrvatsko energetsko društvo, Hrvatska stručna udruga za plin, Hrvatski nacionalni komitet Svjetskog vijeća za naftu i plin i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa.

Takve nerealne cijene donose niz negativnih posljedica. Smanjuju se nužna ulaganja u istraživanje, proizvodnju i održavanje, onemogućava kvalitetno strateško planiranje i unaprjeđivanje plinskoga gospodarstva, neracionalno se troši rudarsko blago, potiče energetska neučinkovitost i nerealno investiranje, ugrožava se sigurnost i kvaliteta opskrbe te poslovanje energetskih tvrtki i njihov razvoj, a znatno se smanjuju prihodi od privatizacije, upozorili su stručnjaci.

INA izgubila 14 milijardi kuna

Predstavnici Ine naveli su da su zbog nerealnih cijena od 2004. do 2008. izgubili 14 milijardi kuna, dok su predstavnici tvrtki za distribuciju i opskrbu plinom upozorili da im uz sadašnje cijene može zaprijetiti propast.

Zato je predloženo uvođenje realnih cijena plina, a da država preko socijalnih ustanova subvencionira samo socijalno ugrožene.

Tako je Goran Granić, predsjednik Hrvatskog energetskog društva i direktor Energetskog instituta »Hrvoje Požar«, predstavio njihov model pomoći socijalno ugroženim kućanstvima u plaćanju troškova za energiju. Ako bi od oko 1,5 milijuna kućanstava takvu državnu pomoć prema određenim kriterijima trebalo oko 15 posto, za to bi godišnje trebalo osigurati 532 milijuna kuna. Istodobno bi se zahvaljujući tome odblokiralo čak četiri milijarde kuna prihoda energetskih tvrtki, što bi im omogućilo uspješnije poslovanje i veća ulaganja, kazao je Granić.