Energetika - Bosna i Hercegovina

Rekordna godina iza Elektroprivrede RS

Ovo je zaključeno na godišnjoj konferenciji za novinare Elektroprivrede, čiji je generalni direktor Luka Petrović naglasio da je rekordnu dobit pratilo niz pozitivnih okolnosti, poput hidrološke situacije, dobar i stabilan rad termoelektrana, dodajući da se već sada zna da tekuća godina neće biti takva.

"Sa sigurnošću možemo da potvrdimo da u 2024. godini poslovanje neće biti kao u 2023. iz razloga što su već vidljivi padovi cijena na spoljnom tržištu, berzama, ali su pali i naši prihodi iz izvozne cijene, a imamo i visoke cijene u termoelektranama, oko 60 eura, ali i trećinom struje iz Ugljevika ne možemo raspolagati da je uklopimo u našu fleksibilnost, jer ona ide Slovencima po nešto nižoj cijeni od one koju mi plaćamo Ugljeviku“, pojasnio je Petrović, napominjući da su sredstva iz dobiti dobrim dijelom uložena u investicije.

Napominjući da je "Elektroprivreda RS" jedina na Balkanu sa velikim brojem započetih investicija u javnim preduzećima, on je precizirao da je zatvorena finansijska konstrukcija kreditnog aranžmana HE Dabar putem udjela akcija Vlade RS u HET-u sa 86,4%, pa je ova firma injektirala u Dabar 92,8 miliona maraka, čime je plaćen avans kineskom izvođaču i osiguranje kreditnog osiguranja, ali će ovaj kompleksni projekat u konačnici davati oko 80 miliona maraka prihoda godišnje po trenutnim cijenama.

Drugi projekat je HE Mrsovo, a turskoj firmi koja će ga graditi po sistemu "ključ u ruke" isplaćeno je već 20% avansa, od ugovora od nešto više od 98 miliona evra, dok je 69 miliona maraca uloženo u postrojenje za prečišćavanje uglja takozvanim iks rej zracima, sa više od dva miliona čelika u sistemu, čime će se povećati snaga TE Gacko  i dati dodtnu proizvodnju, odnosno dobit.

Govoreći o sporovima sa Hrvatskom elektroprivredom vezanim za HE Dubrovnik i TE Gacko, Petrović je odlučan:

"Ne može se prebiti, jer se zna šta je RiTe Gacko, a šta hidrosistem Trebišnjice, jer su u Gacku u ranijem sistemu, bila udružena sredstva dvije elektroprivrede, gdje je trećinu sredstava dala Hrvatska elektroprivreda i očekuje da im se do kraja radnog vijeka objekta isplaćuje ta trećina po cijeni struje proizvedene u Gacku koja je sada 56 evra po megavatu, ali se treba dogovoriti i o potencijalima i potrebama ulaganja u taj objekat.

Sa druge strane, u HE Dubrovnik je HEP jednostrano promijenio i priključio jedan agregat na svoju prenosnu mrežu, iako su samo u prvoj fazi izgrađena dva agregata HET-a 1 i dva HE Dubrovnik, gdje je dogovoreno da proizvodnja sa ova 4 agregata ide u promjeru 78% za našu i 22% za njihovu stranu, a svako održava svoje pogone, ali su oni, kada se to sabere, uzeli cijelih 50% Dubrovnika, a ne uzimaju iz HET-a, što nama ne ide u korist jer je to 13 do 15% više energije za njih u odnosu na nas", objasnio je Petrović.

To praktično znači da je HEP uzeo našoj elektroprivredi više od 7 terabat časova električne energije, što je po današnjim cijenama milijardu maraka koje Republika Srpska potražuje, a HEP ima pravo na trećinu struje u Gacku, tako da je već pripremljena inicijativa za mirno rješavanje spora, iaku su ovo dvije odvojene teme.

Ostvarenje plana ERS u prošloj godini od 5,688, 85 gigavat sati električne energije od planiranih oko 5.600, potvrdio je i izvršni direktor za tehničke poslove ERS Uvan Koprivica, napominjući da se od ukupne proizvodnje koristi oko 4.000 gigavat sati za stanovništvo i privredu, pa im je oko 1.600 gigavat sati ostalo za izvoz, ali i oko 300 gigavat sati daju Brčko distriktu, u čemu bi trebala učestvovati i Federacija BiH, ali oni to ignorišu.