Energetika - Slovenija

Slovenija: Plina će biti dovoljno

Ni u Geoplinu, sustavnom operateru plinovodne mreže Plinovodi ne vide ozbiljne bojazni.

U najvećem veletrgovcu plinom Geoplinu, koji čini oko tri četvrtine cjelokupnog veleprodajnog tržišta u zemlji, za STA su rekli da ovogodišnja opskrba kupaca prirodnim plinom teče bez problema. Uvoz plina u EU preko svih magistralnih plinovoda smanjen je samo na objektima na kojima se izvode zahvati održavanja sukladno godišnjim programima održavanja.

Plinovodi su za STA napisali da je stanje na području opskrbe plinom znatno bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Europske udruge operatora prijenosnih mreža, udio isporuka plina plinovodima iz Rusije ove je godine pao ispod 10 posto. Time je značajno smanjena izloženost nekadašnjem najvećem opskrbljivaču EU koji je energiju koristio kao geopolitičko oružje, posebice nakon agresije na Ukrajinu.

Kapacitet europskih podzemnih skladišta već je ovih dana na više od 91 posto, što je 16 postotnih bodova više u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Cilj od 90-postotne popunjenosti do 1. studenog, koji je postavljen uredbom EU o skladištu plina, time je ostvaren više od dva mjeseca prije roka.

Za zemlje koje nemaju skladišta, dakle i za Sloveniju, europska uredba nalaže da njihovi veletrgovci imaju pristup rezervama plina u drugim zemljama. Imaju skladišni kapacitet koji odgovara 15 posto godišnje potrošnje plina u posljednjih pet godina, a moraju pridonijeti i pokrivanju financijskog tereta obveze skladištenja. "Geoplin je zakupio potrebne kapacitete u europskim skladištima i popunit će ih u predviđenom roku", napisali su iz te tvrtke.

"Takvih strahova vezanih uz opskrbu nema", tvrde u Geoplinu. Dodali su da je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) nešto manji nego prije godinu dana, ali još uvijek relativno visok.

Cjenovni aspekt skrbi također je znatno povoljniji nego prošle godine. Unatoč povremenim oscilacijama, trenutne veleprodajne cijene čine tek oko šestinu razine u isto vrijeme prošle godine, navode iz Geoplina. Unatoč fluktuacijama, cijene plina u 2023. imaju silazni trend, dodaju u Plinovodima.

Cijena megavat sata plina za isporuku idućeg mjeseca u nizozemskom TTF čvorištu trenutno je nešto više od 40 eura, u usporedbi s 300 eura u ovo doba prošle godine. Ipak, još uvijek je nešto veći nego prije ruskog napada na Ukrajinu.

Od početka ovoga, nakon desetogodišnje stanke, Slovenija se ponovno opskrbljuje plinom iz Alžira preko talijanske mreže. Isporuke prirodnog plina prema ugovoru s alžirskim divom Sonatrachom, prema uvjeravanjima Geoplina, odvijaju se neometano i u skladu s ugovornim odredbama. Ugovor predviđa isporuku 300 milijuna prostornih metara plina godišnje, što bi trebalo pokriti oko trećinu potreba Slovenije.

Dodatne količine prirodnog plina Geoplin osigurava kroz raznolike izvore nabave temeljem ugovora s europskim partnerima. Ne žele iznositi detalje. Također ne mogu iznositi detalje kada su u pitanju razgovori o novim izvorima opskrbe. Također, intenzivno provodimo aktivnosti na daljnjoj diversifikaciji izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom, proučavajući različite opcije, uvjeravaju. U prošlosti su se kao potencijalni novi izvori najčešće spominjali LNG terminali u talijanskom Rovigu i Krku.

Kako bi što bolje opskrbili Sloveniju iz zapadnog smjera, odnosno preko Italije, tvrtka Plinovodi već je u drugoj polovici 2022. izvela prvu nadogradnju prijenosnih kapaciteta iz Italije, a ove godine, uz redovito planirana ulaganja, intenzivno se izvođenje nadogradnje za daljnje povećanje kapaciteta prijenosnog sustava za opskrbu iz zapadnog smjera, objasnio je operator sustava.

U tu svrhu, prema njihovim tvrdnjama, nadograđuje se kompresorska stanica u Ajdovščini te se uređuje nova granična mjerno-regulacijska stanica Vrtojba. Slijede i aktivnosti na povećanju kapaciteta plinovodne veze Ajdovščina – granična postaja. Istovremeno, tvrtka je završila izradu dokumentacije za transportni plinovod Ajdovščina – Lucija za bolju opskrbu priobalja, a sada se kreće s izgradnjom.

Kada je riječ o terminalu na Krku, njegovi operateri planiraju značajno povećanje kapaciteta koji bi potom služio za dodatne opskrbe šire regije. Jedan od mogućih dovoznih pravaca s Krka je preko Slovenije i Austrije do Bavarske.

U tu svrhu bit će potrebna dogradnja mreže, posebice s hrvatske strane. Slovenija i Hrvatska na popis europskih projekata od zajedničkog značaja uvrstile su set projekata na smjeru Hrvatska - Slovenija - Austrija, a trenutno oba operatora sustava, Plinovodi i hrvatski Plinacro, pripremaju prijavu na natječaj za dobivanje europskih sredstava iz Instrument za povezivanje Europe (CEF).