Energetika - Bosna i Hercegovina

Zaustavljanje gradnje hidroelektrana spas za ekosistem Neretve

Kako je istakla, gornji tok rijeke Neretve i njene pritoke ugroženi su planovima za izgradnju brojnih hidroenergetskih projekata, a ako dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sistem biće u potpunosti uništen.

"Veoma smo zadovoljni odzivom i angažmanom naučnika na terenu koji su dali svoj maksimum kako bi za nekoliko dana uradili što više terenskog posla. Gornji tok rijeke Neretve već je trajno narušen izgradnjom hidroelektrane Ulog, koja je u poodmakloj fazi gradnje. Pored ove hidroelektrane, planirana je izgradnja sistema od sedam malih hidroelektrana uzvodno koje bi gornji tok rijeke Neretve u potpunosti uništile. Na skoro svim pritokama planirana je gradnja malih hidroelektrana. Naučnici koji su se uvjerili u prirodno bogatstvo koje krije ovo područje ne mogu da vjeruju da je neko u stanju da dozvoli da se sve to uništi zarad profita koji bi ostvarili privatni investitori", kaže Ivanićeva.

Dodaje da su bh. vlasti upoznate sa njihovim aktivnostima na rijeci Neretvi i dosadašnjim rezultatima o biodiverzitetu i bogatstvu koje predstavlja rijeka Neretva.

"Vjerujem da ni rezultati istraživanja od ove godine neće biti ništa manje značajni od prošlogodišnjih. Bosna i Hercegovina je obavezna da obezbijedi adekvatnu zaštitu gornjeg sliva rijeke Neretve i pruži zvaničnu zaštitu njenog biodiverzitetskog bogatstva. To je njena međunarodna obaveza koja je postala potpuno izvjesna nakon preporuka koje je krajem prošle godine jednoglasno usvojio Stalni komitet za Bernsku konvenciju pri Vijeću Evrope, a ova konvencija ima supranacionalnu primjenu u pogledu zaštite životne sredine, biodiverziteta i divljih staništa Evrope", kazala je Ivanićeva i dodala da preporuke sadrže i odustanak od planiranog hidroenergetskog iskorištavanja u gornjem toku.

"Centar za životnu sredinu će, naročito u tom pogledu, insistirati na ukidanju dodijeljenih koncesija i zaštitom koja nadležnim organima vlasti neće poslužiti kao alibi za neopravdano upravljanje resursima kojima Neretva obiluje, a što stručno dokumentuje ovaj međunarodni naučni kamp", ističe ona.

Ivanićeva ističe da, ukoliko se nastavi gradnja hidroenergetskih objekata u gornjem toku rijeke Neretve, to će dovesti do trajnog nestanka mnogih vrste koje čine ovaj jedinstveni ekosistem.

"Lokalno stanovništvo će osjetiti trajne posljedice po pitanju promjene klime, a rafting na kojem se bazira turistička ponuda grada Konjica biće trajno narušen. Bosna i Hercegovina je zbog dosta rijeka koje su dobrim dijelom očuvane veoma bogata biodiverzitetom, ali je on zbog velikog uticaja čovjeka na mnogim mjestima u velikoj mjeri uništen. Pored izgradnje hidroenergetskih objekata koji nanose trajnu štetu rijekama, prisutna je u velikoj mjeri betonizacija obala u vidu gradnje vikendica, ugostiteljskih objekata i plaža na našim rijekama. Posljedice narušavanja biodiverziteta imaju za posljedicu gubitak biljnih i životinjskih vrsta koje su značajne za pravilno odvijanje procesa u prirodi. Uništavanje rijeke za sobom vuče uništavanje okolne vegetacije i šuma u njihovoj blizini, jer u prirodi postoje fine veze koje se i najmanjim uticajima mogu trajno narušiti", kazala je Ivanićeva i dodala da ne odustaju od zaštite životne sredine i ukazivanja na značaj koji rijeka Neretva predstavlja za sve nas.

"Do sada smo uspjeli da zaustavimo planirane hidroelektrane na rijeci Vrbas, drugu malu hidroelektranu na rijeci Sani, pet malih hidroelektrana planiranih u Nacionalnom parku 'Sutjeska'. Sa kolegama iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine uspjeli smo da sačuvamo mnoge druge rijeke. Neretva je jedna od najvažnijih rijeka u Evropi po bogatstvu biodiverziteta i jedna od najljepših rijeka u BiH. Nažalost, Neretva je bez sumnje i najugroženija rijeka Evrope. Naše vlasti je žele u potpunosti uništiti planovima za izgradnju hidroenergetskih objekata", kaže Ivanićeva.

"Sedmicu nauke na rijeci Neretvi", drugu godinu za redom, organizovao je Centar za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama "Riverwatch" i "Euronatur" u sklopu kampanje "Sačuvajmo plavo srce Evrope". Istraživanja su počela 30. maja u mjestu Ulog i trajala su do 7. juna.

Podsjećamo, prošle godine je tim od 50 naučnika vršio istraživanje gornjeg toka Neretve, gdje su otkrili više od 1.300 vrsta. Među njima je osam novih vrsta za nauku, a do sada je potvrđena Baeoura neretvaensis, dok se za ostalih sedam još čeka zvanična potvrda.