Prema podacima Centralne banke BiH, u prvih šest mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je registrovano 1.041.700.000 KM inostranih ulaganja, objavljeno je iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Kako su istakli, ovaj iznos predstavlja povećanje od 30,4% u odnosu na isti period 2022. godine, kada je zabilježeno 798.500.000 miliona KM.
“Navedeni podaci potvrđuju trend rasta inostranih ulaganja u prvom polugodištu ove godine, ali ostaje da se vidi kakva će biti dinamika u tom području do kraja godine”, rekli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Dodali su da su u prvih šest mjeseci ove godine zemlje sa najvećim upisanim iznosom kapitala u BiH Rusija, Nizozemska, Velika Britanija i Hrvatska.
“Turska i Njemačka su takođe imale značajna povećanja kapitala”, naveli su iz FIPA.
Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale, direktne strane investicije u prva tri mjeseca ove godine iznosile su 426,6 miliona KM.
“To predstavlja povećanje investicija od 80 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U prvom kvartalu prošle godine registrovano je 237,6 miliona KM direktnih stranih investicija”, kazali su tada iz FIPA.
Inače, tokom cijele prošle godine direktne strane investicije su iznosile 1,2 milijarde KM i veće su bile za 16,3 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Ekonomista Željko Šain rekao je za “Nezavisne novine” da direktne strane investicije u BiH, pored kvantitativnog cifarskog dijela, imaju i kvalitativni značaj.
“One osciliraju zavisno od toga kakva je politička situacija u BiH, kakva je pravna sigurnost, i to ne samo u BiH nego i u svijetu. Znamo da su svi finansijski, politički i ekonomski tokovi u Evropi i svijetu nestabilni, te onda investitori nastoje da ulože novac tamo gdje smatraju da im je bolja oplodnja, odnosno gdje im je sigurniji povrat uloženih sredstava”, objašnjava Šain.
Dodaje da povećanje DSI od 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine ne znači da smo mi posebno dobri unutar BiH, nego što je teška situacija u okruženju i u svijetu.
“Bez obzira na sve, manje je rizično ulagati u BiH. Ovo nama ne može biti dokaz da smo jako dobri, nego jednostavno da ima i gorih od nas u svijetu, te je bolje uložiti negdje gdje je sigurnije. Također, ovome je doprinijelo i to što je Bosni i Hercegovini podignut međunarodni kreditni rejting, te se automatski više vjeruje ulaganjima u BiH”, naglasio je Šain.
Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, smatra da ako uzmemo u obzir strukturu DSI po zemljama, BiH je prepoznata kao država kroz koju je moguće poslovati sa Ruskom Federacijom.
“Povećanje investicija se može dovesti u direktnu vezu sa činjenicom da BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, te brojem novoosnovanih kompanija s ruskim kapitalom. One mogu u nekoj mjeri uticati na ekonomski rast, ali je za BiH daleko važniji ekonomski razvoj, kojeg nema bez domaćih investitora, a kada su u pitanju strani investitori, ekonomskog razvoja nema bez transfera tehnologije, koji u ovom slučaju odsustvuje”, istakao je Pepić.