Fond Green for Growth, koji funkcionira kao javno-privatno partnerstvo, uložit će stotine milijuna eura u projekte energetske učinkovitosti u osam zemalja regije. Osim u Hrvatsku, ukupno 500 do 600 milijuna eura slit će se tijekom četiri prve godine u Srbiju, Crnu Goru, BiH, Kosovo, Tursku, Makedoniju i Albaniju. Najavljene su i investicije u sve segmente ekonomije, od kućanstava, malih obrta i poduzeća, do velikih kompanija u kojima bi pojedinačni projekti mogli težiti i 10 milijuna eura. Veličina im nije bitan faktor, nego postizanje cilja energetske učinkovitosti. Vjeruje se da je pristup financiranju za široku ekonomiju važan. Jer, ako izolirate prozore i zidove u 10 tisuća kućanstava, to ima veliki efekt. Meta im je cijelo društvo rasipača energije. Čak su i u naprednim zemljama kao što je Hrvatska, na stupnju kad banke, društvo i ekonomija počinju razmišljati o štednji energije, još nisu razvili koncepte...
Fond Green for Growth, koji funkcionira kao javno-privatno partnerstvo, uložit će stotine milijuna eura u projekte energetske učinkovitosti u osam zemalja regije.
Osim u Hrvatsku, ukupno 500 do 600 milijuna eura slit će se tijekom četiri prve godine u Srbiju, Crnu Goru, BiH, Kosovo, Tursku, Makedoniju i Albaniju. Elvira Lefting, glavna menadžerica za investicije Green for Growtha, najavljuje investicije u sve segmente ekonomije, od kućanstava, malih obrta i poduzeća, do velikih kompanija u kojima bi pojedinačni projekti mogli težiti i 10 milijuna eura.
- Veličina nam nije bitan faktor, nego postizanje cilja energetske učinkovitosti. Vjerujemo da je pristup financiranju za široku ekonomiju važan. Jer, ako izolirate prozore i zidove u 10 tisuća kućanstava, to ima veliki efekt. Meta nam je cijelo društvo rasipača energije - pojašnjava.
Ističe da su, čak i u naprednim zemljama kao što je Hrvatska, na stupnju kad banke, društvo i ekonomija počinju razmišljati o štednji energije, ali još nisu razvili koncepte. Oni žele biti dio razvijanja takvih koncepata, zajedno s financijskim institucijama, državnim tijelima, agencijama za energetiku te kućanstvima i tvrtkama kao korisnicima kredita.
- Kad su u pitanju kućanstva, to mogu biti vrlo mali krediti, primjerice, ako mijenjate bojler u kupaonici ili prelazite na termalno grijanje. U Hrvatskoj, a posebno na jadranskoj obali, mnogo je kuća koje čak i ljeti griju vodu električnom energijom. To je bolno i apsurdno - konsternirano kaže.
Pozdravlja činjenicu da je nedavno i Zagrebačka banka pokrenula slične kredite, jer je za podizanje svijesti nužan konkurentan bankarski sektor. Kroz njihove inovacije i marketing te ponudu ovakvih proizvoda moguće je, kaže, utjecati na različite grupe u gospodarstvu i društvu.
- Za nas je to odličan ‘tajming’ za početak rada fonda, budući da je najveća banka krenula u tom smjeru. To mnogo lakše otvara vrata - priznaje E. Lefting.
Fond će ponajprije osigurati kreditne linije bankama koje će biti koncipirane kao ‘revolving’; novac koji se otplaćuje ponovo će se plasirati. Očekuju da banke razviju potpuna rješenja za kućanstva i tvrtke, te kredite odobravaju uz određene propozicije postizanja energetske učinkovitosti. Već su u pregovorima s financijskim institucijama i tvrtkama u Hrvatskoj te zatvaraju prve kreditne linije u drugim zemljama. Najranije u trećem kvartalu ove godine mogli bi krenuti i prvi krediti u Hrvatskoj. Također će i izravno investirati u energetske projekte.
- Interes postoji; imate stranu konkurentnosti i pozicioniranja zbog čega banke moraju ući u ovakve projekte, ali i stranu ekonomske isplativosti. Banke postaju svjesne da će ovo biti krucijalni dio njihova poslovanja.
Predstavnica fonda ističe da uvjeti kredita moraju biti konkurentni i ‘probavljivi’, a dokumentacija jednostavna. Kamata je pritom samo jedna komponenta, za cijenu kredita važan je ukupan efekt. Ovdje je logika, pojašnjava investitorica, koliko novca investiram da bih uštedjeo novac, a ne da bi kupio potrošni proizvod.