Investicije - Hrvatska

Hrvatski investicijski fondovi bilježe najbrži godišnji rast od 2017.

To bi značilo da je NAV iznosio 2,61 milijardu eura, čime se približio maksimumu prije pandemije i bio je samo 15,7% niži od njega. Nadalje, stopa rasta NAV-a na godišnjoj razini bila je najveća od početka 2017. godine.

Da bismo razumjeli kako je došlo do ovog razvoja, trebali bismo pogledati glavne pokretače, tj. promjenu temeljne vrijednosti imovine, kao i neto doprinose u fondove. Počevši od potonjeg, neto doprinosi u travnju iznosili su 60,8 milijuna eura, prvenstveno potaknuti ulaganjima u novčana sredstva koja su na neto osnovi iznosila 66,6 milijuna eura. Većina ostalih vrsta fondova nije zabilježila značajniju promjenu, osim obvezničkih, koji su tijekom mjeseca zabilježili neto otkupe od 8,4 milijuna eura. U međuvremenu, u posljednjih dvanaest mjeseci zaključno s travnjem neto doprinosi iznosili su 558,6 milijuna eura, dok su u istom mjesecu prošle godine (također na bazi TTM) iznosili -221 milijun eura. Kao takvo, moglo bi se reći da su raspoloženje i povjerenje maloprodaje značajno pridonijeli razvoju NAV-a fonda.

Naime, ako gledamo apsolutne promjene, promjena NAV-a na godišnjoj i mjesečnoj razini iznosila je 632,6 mil. eura, odnosno 45,5 mil. eura. Kao takav, 88% godišnjeg rasta dolazi iz neto doprinosa, dok je promjena u vrijednosti imovine ovih fondova zapravo bila negativna na mjesečnoj razini, jer su neto doprinosi bili veći od mjesečne promjene (60,8 milijuna eura u odnosu na 45,5 milijuna eura). Budući da je struktura imovine fondova „bilanca stanja” koja pokazuje vrijednost na određeni datum, neto doprinosi i dalje rastu, što dovodi do pozitivne mjesečne promjene, pišu analitičari Intercapitala.

Što se tiče promjene vrijednosti imovine fondova, na mjesečnoj razini najveću promjenu bilježi imovina novčanih fondova koja je porasla za 36 posto ili 37,7 milijuna eura, a zatim depoziti i gotovina koji su porasli za 8,7%, odnosno za 31,9 mil. eura. S druge strane, obveznice su smanjene za 1,4 posto, odnosno 20,8 milijuna eura, investicijski fondovi manji su za 5 posto, odnosno 10,4 milijuna eura, dok je ostala imovina smanjena za 95 posto, odnosno 14 milijuna eura. Pritom su na godišnjoj razini najveći porast zabilježile obveznice, koje su porasle za 21,5 posto, odnosno 255 milijuna eura, zatim depoziti i gotovina 59 posto, odnosno 147,7 milijuna eura, dionice 40,4 posto, odnosno 124 milijuna eura, te novac tržišnih udjela, na 59%, odnosno 147,7 mil. eura. Jedina kategorija koja je zabilježila pad su investicijski fondovi, koji su zabilježili pad od 5,1 posto, odnosno 10,5 milijuna eura.

Što se tiče vrijednosnih papira i depozita, oni su ukupno iznosili 2,56 milijardi eura, porasli su za 1,4% na mjesečnoj razini i 35,7% na godišnjoj razini. Od toga su domaći vrijednosni papiri i depoziti iznosili 906,7 milijuna eura, porasli su za 3,5% mjesečno, odnosno 11,7% na godišnjoj razini, dok su strani vrijednosni papiri i depoziti iznosili 1,65 milijardi eura, porasli za 0,3% na mjesečnoj razini i 53,8% na godišnjoj razini.

Naposljetku, gledajući sadašnju strukturu imovine fondova, obveznice i dalje drže većinu od 54,7%, uz pad od 1,49 p.p. MoM i 4,62 p.p. YoY. Slijede ih dionice na 16,4%, pale za 0,19 p.p. MoM, ali raste za 1,01 p.p. Na godišnjoj razini, kao i depoziti i gotovina na 15,1%, uz rast od 1,04 p.p. MoM, a 2,59 p.p. YoY.