Investicije - Bosna i Hercegovina

Inflacija pogurala direktne strane investicije za 80 odsto

Kako su za "Nezavisne novine" rekli iz FIPA, prema upravo objavljenim podacima Centralne banke BiH, direktne strane investicije u prvom kvartalu 2023. godine iznosile su 426,6 miliona KM.

"To predstavlja povećanje investicija od 80 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U prvom kvartalu prošle godine registrovano je 237,6 miliona KM direktnih stranih investicija", naveli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija.

Inače, kako su ranije objavili iz FIPA, podaci Centralne banke BiH pokazuju da su tokom cijele prošle godine direktne strane investicije iznosile 1,2 milijarde KM, što je povećanje od 16,3 odsto u odnosu na 2021. godinu.

"U skladu sa globalnim kretanjima, značajan udio direktnih stranih investicija u prethodnim godinama i u Bosni i Hercegovini čine reinvestirane zarade, a za 2022. godinu, prema trenutno dostupnim preliminarnim podacima, učestvuju sa 56,8 odsto u okviru godišnjeg iznosa", naglasili su ranije iz FIPA.

Naveli su da je u Norveškoj osnovana firma za ulaganja u BiH.

"Cilj kompanije je okupljanje investitora za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu te povezivanje bh. građana u Kraljevini Norveškoj i BiH", istakli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, rekao je za "Nezavisne novine" da je jako visok rast DSI u odnosu na prvi kvartal prethodne godine, ali da ne treba zaboraviti da je 2022. godina bila godina sa rekordno niskim prilivima stranih investicija ako se posmatra prvi kvartal.

"Prvi kvartal prošle godine imao je niže direktne strane investicije za oko 40 odsto manje u odnosu na isti period 2021. godine, tako da poređenje ove i prošle godine ne bi dalo adekvatnu sliku o nekim dugoročnim kretanjima stranih investicija. BiH je zemlja koja ima najniže prilive stranih investicija u regionu ako posmatra posljednjih nekoliko godina. Kod nas su oko 3,5 odsto BDP-a, u Srbiji i Albaniji oko sedam odsto, Crnoj Gori još veći i tako dalje", naveo je Gligorić.

Prema njegovim riječima, ovakvi prilivi, iako su visoki, nisu dovoljni za neki značajniji ekonomski rast i oporavak.

"Potrebno je nastaviti i provoditi reforme koje bi BiH bolje rangirale s aspekta nekih pokazatelja u svijetu koje investitori koriste kada donose odluke u koju će zemlju investirati. Takođe, ako posmatramo prvi kvartal 2021. godine, tada je bilo 404 miliona KM DSI, i ako pogledamo po kupovnoj moći zbog visoke inflacije, taj iznos je mnogo veći od ovogodišnjih 426 miliona KM", pojasnio je Gligorić.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako vrijednost ulaganja i dalje nije dovoljna za značajnije efekte na ukupnu ekonomsku situaciju, a veliki dio povećanja uzrokovan je inflacijom, ipak je pozitivno da je priliv kapitala povećan i u realnom smislu, iznad nivoa inflacije. 

"Ostvaruju se neki od energetskih projekata poput kineskih i drugih ulaganja u vjetroelektrane i solarne parkove, a i neki od postojećih ulagača povećavaju svoja ulaganja, ali čak i sama Agencija je nedavno najavila sa očekuje manja ulaganja zbog recesije u EU i skupljih izvora finansiranja na tržištu Evrozone, tako da je teško u narednom periodu očekivati nastavak pozitivnog trenda. Mislim da bi u tekućoj godini svako povećanje u odnosu na prethodni period iznad nivoa inflacije bilo prijatno iznenađenje", naglasio je Gavran.