Investicije - Bosna i Hercegovina

Kreće obnova mosta Brčko-Gunja, u planu obnova pruge Sarajevo-Zagreb

Forto je istakao da je rekonstrukcija pomenutog mosta "sazrela" i da bi kraja 2024. godine trebalo da se krene u fizičke radove.

"Do tada ćemo uraditi projekat, dokumentaciju i sve ostalo. Finansiranje rekontrukcije mosta je pola-pola. Znaćemo koliko tačno košta kad bude sprovedeno projektovanje i nabavka toga projekta ", kazao je Forto, te dodao da će već na idućem zajedničkom sastanku biti riječi o izgradnji potpuno novog mosta na relaciji Brčko-Gunja, te da će na tom planu Brčko distrikt morati da riješi određena pitanja, poput novog prostornog plana.

Njegov kolega iz Vlade Hrvatske Oleg Butković, rekao je da će preduzeće "Hrvatski putevi" odmah krenuti sa realizacijom projekta rekonstukcije mosta, u smislu pripremne dokumentacije.

Zijad Nišić, gradonačelnik Brčko distrikta, istakao je da je rekonstrukcija mosta jedan od najznačajnijih projekata ne samo između dvije države, već za ovu lokalnu zajednicu.

"Brčko je spremno da realizuje sve što se bude od nas tražilo. Preko mosta je u prethodne četiri godine bio potpuno suspendovan prevoz. Takođe, nadam se da se realizovati i ova najava o izgradnji novog mosta, koji bi bio prve kategorije, što znači da bi se koristio kao granični prelaz BiH i Hrvatske", istakao je Nišić.

Most, kako su naveli ministri, nije jedini projekat između dvije države.

Forto je najavio da se nastavlja saradnja na izgradnji cestovne infrastrukture, a prije svega, to su mostovi kod Novog Grada i Orašja.

"Raspravljali smo o brzoj cesti koja će povezati Hrvatsku sa Unsko-sanskim kantonom, najvjerovatnije kod Izačića, pa će ići kroz Jajce, Travnik, ka Sarajevu i dalje koridor prema Podgorici. To ćemo pokušati upisati u mrežu evropskih koridora i to može dobiti onda značajno finansiranje iz EU fondova. Ministar Butković je obećao pomoć ne samo u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku već i dio koji bude u BiH", rekao je Forto.

Poseban dogovor država usaglašen je kada je u pitanju željeznički saobraćaj.

"Dogovorili smo projekat rekonstrukcije Unske pruge, to je pruga koja je 80-tih godina bila jedna od najbitnijih pruga u regiji. Krenućemo u izradu projekta , pa će dvije države zajedno krenuti u iznalaženje sredstava za tu prugu", najavio je Forto, dodajući:

"Tražićemo uskoro da dobijemo i putnički prevoz Sarajevo-Zagreb, a uskoro ćemo predati inicijativu o koridoru Sarajevo-Zagreb koji će ići kroz Krajinu i centralnu Bosnu", poručio je ministar komunikacija i transporta BiH.

Nadovezujući se na rečeno, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković najavio je da će uskoro biti potpisan sporazum za rekonstrukciju mosta Dvor-Novi Grad.

"Vrlo brzo ćemo potpisati i taj sporazum. U prethodnih osam godina od kada sam u Vladi Hrvatske sudjelovao sam u realizaciji brojnih projekata između Hrvatske i BiH, prije svih most Svilaj, koji je već u prometu. Drugi značajan projekat je most na Savi kod Gradiške, a u prvoj polovini iduće godine biće završena pristupna cesta", kazao je Butković.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske naglasio je da je od velikog značaja i izgradnja brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude, koja će se nadovezati na brzu cestu od Imotskog do Zagvozja u Hrvatskoj, na dužini od 15 kilometara.

"Naravno, kako je rekao ministar Forto, radićemo da se uspostavi željeznička linija Zagreb-Sarajevo. Unska pruga je zaista značajna, ali ta priča je jako složena, jer na granici sa Hrvatskom ta pruga čak sedam puta prelazi državnu granicu. Mi ćemo se sa naše strane uključiti u projektnu dokumentaciju", naveo je Butković.

Zaključujući priču, Forto je dodao da je za BiH od velike važnosti ulazak u EU, jer bi na taj način država imala ogromne benefite u realizaciji svih vrsta infrastrukturnih projekata.

"Pošto Hrvatska nije samo u EU, već i Šengenu, moramo se nasloniti na sva saznanja. Evo na primjer, za vozni park u željeznicama Hrvatska će dobiti 150 miliona evra od EU, odnosno dobiće 85 odsto sredstava za zanavljanje tog voznog parka. Mi sada za najbolje projekte možemo dobiti između 45-50 odsto bespovratnih sredstava, a Hrvatska iznmeđu 85-100 odsto", pojasnio je Forto.