Investicije - Hrvatska

Nizinska pruga od Mađarske do Rijeke tek 2030.

Realizacija 30 projekta koje je Vlada označila investicijama od posebnog interesa države mogla bi trajati desetljećima, a sve će zapeti zbog nedostatka financijskih sredstva.

Javna poduzeća ovih su dana Vladi dostavila plan gradnje i izvore financiranja, a primjer najvećeg projekta pruge od hrvatsko-mađarske granice do Rijeke pokazuje da će bez značajnih državnih investicija gradnja trajati najmanje dva desetljeća. Kako je u više navrata iz Vlade poručeno da je vrijeme velikih državnih investicija i zaduženje prošlo, pruga od Botova do Rijeke mogla bi se graditi do 2030 godine. Ako država uz dvije milijarde kuna koje godišnje izdvaja iz proračuna za redovito poslovanje Hrvatskih željeznica ne pronađe dodatni novac kojim bi ubrzala gradnju, investicija vrijedna 3,65 milijardi eura (više od 25 milijardi kuna) na koliko se nova pruga procjenjuje gradit će se isključivo iz fondova Europske unije.

Sugerira to i odgovor koji smo dobili iz HŽ-a na naš upit što stoji u programu gradnje i planu financiranja kojeg su prošli tjedan dostavili Vladi, u kojem stoji da su studije pokazale da je za gradnju potrebno ukupno 3,65 milijardi eura, a da je namjera HŽ Infrastrukture i ostalih javnih institucija da za velike infrastrukturne projekte u najvećoj mjeri koriste sredstva iz EU fondova.

Kako bi se taj novac koristio Ministarstvo prometa izrađuje operativni program za promet, u kojem je dionica Dionica Dugo Selo – Križevci nominirana kao prva na kojoj će početi gradnja i to u prvoj polovici 2013. godine, nakon što se provedu javni međunarodni natječaji za izvođenje radova i nadzor.

– Izgradnja svih ostalih dionica planirat će se prema financijskoj perspektivi Europske unije koja će biti usvojena za razdoblje 2014-2020. godine, i to prema dodijeljenim sredstvima, a očekuje se 250 milijuna eura na godinu za željezničku infrastrukturu, poručili su nam iz HŽ-a. Kako ta tvrtka vlastitih sredstva nema, a Vlada je zavrnula pipu, tim tempom bi gradnja pruge mogla potrajati do 2028. ili 2030. godine.

Drugi najveći investitor HEP, koji u energetske projekte treba uložiti oko tri milijarde eura, kazao je da ne može govoriti o dinamici gradnje i planu financiranja sve dok Vlada te planove ne odbori.

Za razliku od HŽ-a koji računa na novac iz europskih fondova, Janaf (ZSE:JNAF-R-A) i Plinacro će projekte izgraditi vlastitim sredstvima. Tako će Plinacro u sljedeće četiri godine u izgradnju regionalnog plinovoda Kukuljanovo – Omišalj ukupno uložiti 170 milijuna kuna. Pripreme aktivnosti koštat će približno 20 milijuna kuna, u 2012. godini nabava opreme će koštati 50 milijuna kuna, a sama izgradnja koja je predviđena za 2013. vrijedi sto milijuna kuna. Uz vlastita sredstva Plinacro računa i na kredit Europske investicijske banke koji je odobren još u srpnju 2007. godine.

Za skladište plina Grubišno polje potrošit će se u sljedeće četiri godine 106 milijuna kuna, a puštanje u rad novog skladišta planira se za 4. prosinca 2014. godine, na dan Sv. Barbare – zaštitnice rudara.

Sva četiri Janafova projekta, dogradnja spremničkih prostora na terminalima u Omišlju, Sisku i na Žitnjaku i podmorski prijelaz naftovoda otok Krk – kopno, financirat će se iz vlastitih izvora, ali iz Janafa nismo dobili podatke o vrijednosti tih investicija.