Investicije - Bosna i Hercegovina

Potpisan protokol o Jadransko-jonskom autoputu između Crne Gore i BiH

Predstavnici Ministarstva komunikacija i transporta BiH i Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore potpisali su danas u Trebinju protokol o saradnji na izradi dokumentacije za izgradnju dionice Jadransko - jonskog autoputa koja prolazi kroz ove dvije države.

Ovom prilikom definisana je kontaktna tačka ovog puta između dvije države, a ona će biti Nudo-Aranđelovo, tako da će se moći raditi projektna dokumentacija ovog auto-puta i na strani BiH i na strani Crne Gore.

Pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH Izet Bajrambašić napomenuo je da se vode i pregovori sa Hrvatskom kako bi se odredile kontaktne tačke BiH i ove zemlje, a u pitanju su tačke spajanja dvije zemlje prema Dubrovniku i prema Pločama.

On je rekao da Hrvatska ima problema u vezi sa prostornim planom, ali da će ove godine sigurno biti započeti razgovori i okončani do kraja godine. Bajrampašić ističe da je BiH  spremna da Jadransko-jonski autoput poveže sa koridorom Pet ce, pa su i tu moguće dvije kontaktne tačke, u blizini Ploča i Neuma, a u toku je priprema planova u oba entiteta i za Jadransko-jonski autoput i za čvor sjeverno od Neuma, odnosno, južno od Počitelja.

Pomoćnik ministra saobraćaja Crne Gore Mirela Radić-Ljubisavljević rekla je nakon potpisivanja protokola o saradnji da je kontaktna tačka Nudo-Aranđelovo izabrana kao najoptimalnija zajednička tačka autoputa i sa crnogorske strane i sa strane BiH.

Valja napomenuti da je ne tako davno Željko Komšić, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio je da je Federacija zainteresovana za obnovu pruge Nikšić–Čapljina. Rekonstrukcija te saobraćajnice koja je zatvorena 1976. godine od velikog je značaja za povezivanje dve države sa lukom Bar, saopšteno je na forumu.
I Božo Ljubić, ministar saobraćaja u BiH, prilikom nedavne posete Podgorici izjavio je da je obnova pruge strateški projekat za Federaciju i da će je zajedno sa Crnom Gorom kandidovati kod međunarodnih fondova i Evropske komisije.

“Naš interes u BiH je da se preko Čapljine i Sarajeva vežemo dalje prema Splitu, kako bismo pored Jadransko-jonske ceste imali i željeznički koridor", rekao je Ljubić.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je kazao da bi Crna Gora mnogo dobila ovim projektom, a naročito nikšićka privreda.

Na ove riječi sigurno se u grobu okreće pokojni Milan Stojadinović, predsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije, koji je 11. septembra 1938. godine svečano pustio u saobraćaj prugu od Nikšića do Bileće i Čapljine, piše portal Trebinje.info.

Više hiljada građana Nikšića i drugih mesta prisustvovalo je toj svečanosti, kada je otvorena i zgrada željezničke stanice koja je još u funkciji, kao i željeznički sat po kome se meri vrijeme dolaska i polaska vozova od tog vremena pa sve do danas.

Punih 38 godina to je bila jedina pruga kojom su građani Crne Gore išli u Evropu. A kada su crnogorske vlasti 1976. godine odlučile da zatvore prugu koja je povezivala ovu republiku sa susjednom Hercegovinom, hiljade građana Nikšića okupilo se da pozdravi motorni voz i motorovođu Neđa Galića koji je 29. maja u 13 sati i 18 minuta posljednji put pošao iz Nikšića uzanim kolosijekom.

Značaj ove pruge znali su da procjene prije sedam decenija u Kraljevini Jugoslaviji. I tada se vodilo računa o razvijanju i povezivanju pojedinih regiona, a važnost ove saobraćajnice nije mogla nadomjestiti izgradnja magistralnog puta od Nikšića prema Trebinju.