Može li nova uprava odvesti Hrvatske željeznice u bolju budućnost, pitanje je koje vjerojatno zanima ne samo zaposlenike već i širu javnost. Najavljen je zaokret u poslovanju, restrukturiranje i pojačane investicije. Željeznice imaju najveći problem što su uglavnom imale uprave koje su se bavile same sobom, sada je i taj problem riješen, normalno, s jednim drugačijim pristupom i privatizacijom određenih kćerki društava, dolaskom svježeg kapitala, stvaranje posla radionicama, i bićemo konkurentni i imati budućnost. To misle i u HŽ-Cargu koji iz klasičnog željezničkog prijevoznika prerasta u logističara. Logistički centri raspoređeni su na prometnim pravcima i izvorištima roba. Jedan od velikih investicijskih zamaha koji u Vladi najavljuju kao jedno od rješenja za izlazak iz gospodarske krize je nizinska željeznička pruga Rijeka-Botovo. Taj je projekt postao već mitski, s obzirom na to da se spominje već desetljećima.
Može li nova uprava odvesti Hrvatske željeznice u bolju budućnost, pitanje je koje vjerojatno zanima ne samo zaposlenike već i širu javnost.
Najavljen je zaokret u poslovanju, restrukturiranje i pojačane investicije. Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske koji okuplja oko 2 tisuće članova kaže kako vjeruje u novu upravu, no da ih treba pustiti da pokažu što znaju i umiju.
Željeznice imaju najveći problem što su uglavnom imale uprave koje su se bavile same sobom, sada je i taj problem, nadamo se, riješen, normalno, s jednim drugačijim pristupom i privatizacijom određenih kćerki društava, dolaskom svježeg kapitala, stvaranje posla našim radionicama, mislim da ćemo biti konkurentni i imati budućnost, smatra predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan.
To misle i u HŽ-Cargu koji iz klasičnog željezničkog prijevoznika prerasta u logističara. Logistički centri raspoređeni su na prometnim pravcima i izvorištima roba.
Jedan od velikih investicijskih zamaha koji u Vladi najavljuju kao jedno od rješenja za izlazak iz gospodarske krize je nizinska željeznička pruga Rijeka-Botovo. Taj je projekt postao već mitski, s obzirom na to da se spominje već desetljećima. Napravljeno je mnogo studija, no početak radova i dalje je upitan.
Naše pruge rađene su još za vrijeme Marije Terezije, no određene dionice ipak su prošle kapitalne remonte. Vlakovi, vagoni i lokomotive su zastarjeli. Pred HŽ-om je velik posao, koji obuhvaća i revitalizaciju industrijskih kolosjeka. Svi ovi poslovi omogućit će otvaranje do 3 tisuće radnih mjesta u sljedeće dvije do tri godine.
Hoće li investicije ostati mrtvo slovo na papiru, u kojoj je fazi restrukturiranje, isplati li se uopče pričati o koncesiji... samo su neka od pitanja o kojima je bilo riječ u studiju emisije Hrvatska uživo, gdje je gostovao Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave Holdinga HŽ-a. Pogledajte prilog.