Investicije - Slovenija

Slovenija: Rast ulaganja u stanove unatoč pooštrenim uvjetima financiranja

Posebno je na to potaknuo očekivani rast cijena nekretnina, piše središnja banka u najnovijem pregledu makroekonomskih kretanja s prognozama.

Investicijska aktivnost ostala je relativno povoljna, dok su ostale privatne investicije zabilježile izrazito usporavanje, što obično prati restriktivnu monetarnu politiku. Rast stambenih investicija, zajedno s državnim, potaknuo je građevinsku aktivnost u Sloveniji. Prema analitičarima, to je najviše pridonijelo rastu realnog bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini.

Ponuda se tome nastavlja polako prilagođavati. Zadržava se prekomjerna potražnja na tržištu nekretnina, a time i relativno visok rast cijena, napisali su. Kako su objasnili, kretanje stambenih investicija negativno je povezano s korisničkim troškovima kapitala, koji pokazuju odnos kamatne stope na kredite za stambena ulaganja i rasta cijena stambenih nekretnina.

Nakon 2015. godine visok rast cijena nekretnina kontinuirano je smanjivao korisničke troškove kapitala, što se nastavilo i u razdoblju rasta kamatnih stopa. One su smanjile investicijsku aktivnost između 2021. i 2023., dok ju je doprinos očekivanog rasta cijena nekretnina povećao i više nego kompenzirao učinak lošijih uvjeta financiranja.

„Doprinos kamatne stope na kredite smanjio je investicijsku aktivnost od 2021. do kraja 2023., s druge strane, u tom je razdoblju doprinos očekivanog rasta cijena nekretnina porastao i više nego kompenzirao učinak lošijih uvjeta financiranja. Troškovi korisnika kapitala tako su ostali ispod prosjeka prije pandemije, unatoč značajnom pooštravanju monetarne politike", navode analitičari Banke Slovenije.

Kako su također utvrdili, kućanstva u Sloveniji raspolažu znatnim viškom ušteđevine, ali njihov sastav i raspodjela bogatstva pokazuju ograničen utjecaj na potrošnju u sljedeće tri godine.

Do kraja 2023. godine, prema njihovim procjenama, višak štednje kućanstava dosegnuo je oko pet milijardi eura, odnosno oko 15 posto prosječnog godišnjeg raspoloživog dohotka. Na početku pandemije covida-19 višak imovine uglavnom se očitovao u višku bankovnih depozita, no na kraju 2023. godine ta se imovina uglavnom održava znatno nižom zaduženošću stanovništva i stambenim investicijama.

U trećem kvartalu 2023. gornjih 10 posto kućanstava posjedovalo je oko 26 posto procijenjenog neto viška bogatstva, a donja polovica kućanstava držala je 15 posto tog bogatstva. Višak štednje uglavnom je koncentriran u najbogatijim kućanstvima s relativno nižom graničnom sklonošću potrošnji, što ukazuje na njihov ograničeni potencijal za veću potrošnju nego što je inače predviđala Banka Slovenije.