Izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku je tijekom prva tri mjeseca tekuće godine plasirano 129 milijuna eura, podaci su statističkog ureda Hrvatske narodne banke. S obzirom na nizak stupanj ulaganja u prvom kvartalu, ne očekuje se velik obim investicija i teško je vjerovati da će se doseći razina iz 2008. kada je u Hrvatsku plasirano 3,39 milijardi eura stranoga kapitala. Podaci su to koji isključuju tzv. kružna ulaganja, odnosno novac koji pređe granicu samo da bi se vratio u matičnu zemlju, pri čemu nema utjecaja na domaću ekonomiju. Prošle je godine zabilježeno 845 milijuna eura takvih investicija, što je enorman pad u odnosu na pretkrizne godine, ali i značajno niži iznos od rezultata iz 2009., kada je bilo gotovo 1,4 milijarde eura ulaganja. Tim smo se iznosom vratili na 1998., a zabrinjava i činjenica da je više od pola novca pristiglog iz inozemstva uloženo u financijski sektor i trgovinu.
Izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku je tijekom prva tri mjeseca tekuće godine plasirano 129 milijuna eura, podaci su statističkog ureda Hrvatske narodne banke.
S obzirom na nizak stupanj ulaganja u prvom kvartalu, ne očekuje se velik obim investicija i teško je vjerovati da će se doseći razina iz 2008. kada je u Hrvatsku plasirano 3,39 milijardi eura stranoga kapitala. Podaci su to koji isključuju tzv. kružna ulaganja, odnosno novac koji pređe granicu samo da bi se vratio u matičnu zemlju, pri čemu nema utjecaja na domaću ekonomiju. Prošle je godine zabilježeno 845 milijuna eura takvih investicija, što je enorman pad u odnosu na pretkrizne godine, ali i značajno niži iznos od rezultata iz 2009., kada je bilo gotovo 1,4 milijarde eura ulaganja. Tim smo se iznosom vratili na 1998., a zabrinjava i činjenica da je više od pola novca pristiglog iz inozemstva uloženo u financijski sektor i trgovinu.
Uz prerađivačku industriju, banke, trgovina i telekomunikacijske usluge zapravo su područja koja nose gotovo 80 posto svih izravnih stranih investicija (FDI) od 1993. do danas. Kako je era privatizacije za nama, očekuje se da će u idućim godinama plasmani biti usmjereni kroz osnivanje novih tvrtki, dok statistika pokazuje da su se dosadašnja ulaganja raspodijelila između preuzimanja i osnivanja tvrtki. U prošloj je godini zabilježen povratak trendu reinvestiranja dobiti, kroz njeno zadržavanje, koji je napušten tijekom kriznih godina u kojima su uprave tvrtki odobravale izvlačenje dobiti kroz isplatu dividendi.
Kumulativno su od 1993. u Hrvatsku ušle 23,4 milijarde eura, isključujući kružna ulaganja, a 90 posto svih ulaganja obavile su zemlje iz Europske unije. Zato unatoč lošim podacima u posljednje dvije godine, Hrvatska i dalje dobro stoji u odnosu na zemlje iz okruženja. Tako je u 18 godina po glavi stanovnika u Hrvatsku plasirano 5457 eura stranoga kapitala, čime smo premašili i Slovačku i Sloveniju, a ako se usporede podaci za 2010. s 297 eura izravnih stranih investicija po stanovniku Hrvatska je među zemljama s najviše privučenoga kapitala u regiji. Prednjači Estonija s 893 eura ulaganja po stanovniku, a na ljestvici je najniža Poljska koja je tijekom prošle godine po stanovniku realizirala tek 51 euro investicija.
S druge strane, Hrvatska je tijekom prva tri mjeseca u inozemstvo uložila 97,3 milijuna eura, a tijekom prošle godine oko 504 milijuna eura. Prosjek se u posljednjih 18 godina kretao od 100 do 200 milijuna eura, a statistička eksplozija zapravo je posljedica akvizicije Droge Kolinske, koju je lani imala Atlantic Grupa, a od prosjeka odskače podatak iz 2002. kada je Hrvatska u inozemstvo uložila 607 milijuna eura.