Investicije - Hrvatska

U Virovitici počinje gradnja nove sušionice povrća, energetski potpuno neovisne

No još je apsurdnije i da uvozimo gotovo sve potrebne količine sušenog povrća. Recimo, samo za naš najpoznatiji dodatak jelima uvezemo godišnje oko 6 tisuća tona povrća. Nemamo pravih sušionica. Ona najveća, u Vrpolju - još je davno neslavno propala s dugom od 18 milijuna eura. No u Virovitici uskoro treba početi gradnja nove sušionice povrća, energetski potpuno neovisne.

Prva sušionica povrća u Hrvatskoj moći će preraditi 410 kilograma povrća na sat, a koristit će sunčanu elektranu i kišnicu.

Za sušionicu je izdana građevinska dozvola. Za projekt je odobreno bespovratnih 536 tisuća eura iz programa regionalnog razvoja Slavonije, Baranje i zapadanog Srijema. Virovitica je darovala zemljište, a projekt pokrenula Virovitičko-podravska županija koja je pregovarala s ulagačima.

- Ja vjerujem da ćemo s nekom od tih tvrtki naći zajednički jezik. Hoće li one biti kao sam investitori ili kroz neko javno privatno partnerstvo sa županijom uz bespovratna sredstva Europske unije. Vjerujem da će se ta investicija isplatiti, rekao je Igor Andrović, virovitičko-podravski župan.

Ta županija ima velik broj proizvođača povrća i velike površine koje se navodnjavaju.

- Oni jesu zainteresirani, ali su bitni uvijeti, da je osiguran otkup,  tržište rješeno, koja cijena, po kojim uvjetima bi se proizvodilo... i oni su vrlo brzo spremni prebaciti se na ovakav način proizvodnje. Ali onda moramo konkretno sjesti za stol i dogovoriti sve ostalo. Kroz te sustave navodnjavanja koje smo ovdje pripremili to je vrlo bitno u toj proizvodnji kada bi povećali prinos i doveli do te faze isplativosti tog projekta u samoj proizvodnj i sirovine, rekao je Bojan Mijok, pročelnik Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ.

Na poljima jednog od najvećih proizvođača povrća Virovitičko-podravske županije ostalo je ubrati još samo poriluk. Smatra da privlačanje kooperanata za sušionicu ne bi trebalo biti upitno.

- Proizvodnja u Podravini je duže vrijeme, znači ima je. Moguće je proširiti je, sve ovisi o krajnjem kupcu odnosno krajnjem proizvodu. Ljudi rade ono gdje se zarađuje znači ako će biti i ta sušara bit će i kooperanata. Projekat Kapicinci Vaška u našoj županiji je idealan za to, podneblje je idealno za te korijenaste kulture i definitvno ne bi trebalo bit problema u toj proizvodnji, reka je Mario Čajkulić, Sedlarica.

Važan je ulagač koji će tu naći svoj interes kako bi se sušenim povrćem zadovoljile domaće potrebe.

Iz Podravke smo dobili odgovor da su upoznati s projektom sušionice povrća u Virovitici, no nemaju u planu u njega aktivno investirati. Ukoliko projekt bude realiziran, tada će, sukladno tržišnim uvjetima te ovisno o potrebama, svakako razmotriti mogućnosti suradnje i nabave sirovine za svoje potrebe.

Mario u čijim se plastenicima priprema mladi luk za blaganski stol kaže da bi za sušionicu povrća prema njegovoj računici trebalo osigurati proizvodnju kako ne bi morali kao dosada uvoziti oko 7 tisuća tona sušenog povrća.

- Mi trebamo proizvest 70 tisuća tona svježeg sirovog povrća, a to je zanimljiva količina. Ako idemo da je prosječno 70 tona po hektaru, znači to je tisuću hektara povrća gdje je dodatna vrijednost na tih 100 hektara puno veća nego na žitaricama, rekao je Mario.

Mario vjeruje da neće biti ni birokratskih zapreka koje tvrdi sada otežavaju ulaganja.

- Bio je natječaj za navodnjavanje. Vi ako bušite bunar bez fondova ne treba vam elaborat o procjeni izvedbe studije o zaštiti okoliša, ako idete na to to vam treba. Nije problem to platiti, ali taj svaki elaborat mora ići u Ministarstvo gospdoarstva i to se maksimalno komplicira. Vi čekate to mišljenje po godinu dana. Umjesto da se novci što brže uzmu i iskoriste, rekao je Mario Čajkulić, povrtlar iz Sedlarice.

Sada je ključno pronaći ulagača za sušionicu povrća koja se, ovisno o opremi, procjenjuje na od 25 do 40 milijuna eura. Razloga za gradnju sušionice je, može se reći, više od 30 milijuna jer taj smo iznos eura lani platili za sušeno povrće koje smo uvezli.