Investicije - Hrvatska

Ulaganjem dvije milijarde eura do novih okolišnih dozvola

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva počelo je izdavati rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, popularno nazvano okolišna dozvola, koje će u Hrvatskoj trebati dobiti oko 200 tvrtki, a trošak njihova ukupnog ulaganja u usklađivanje s europskim ekostandardima, što je preduvjet za dobivanje rješenja, stručnjaci procjenjuju na dvije milijarde eura.

Prva tvrtka koja je dobila takvu dozvolu je zadarski Kepol-Terminal. Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša dobili su za rekonstrukciju i prenamjenu dijela objekta bivše proizvodnje PVC-a i gradnju novih objekata za buduću proizvodnju biodizela i spremničkog prostora tekućih medija.

Rješenjem je utvrđeno da je taj zahvat prihvatljiv za okoliš, jer je kroz procjenu utjecaja na okoliš dokazano da su emisije onečišćujućih tvari u okoliš na lokaciji zahvata prihvatljive s obzirom na kvalitetu zraka, tla i mora na prostoru industrijske zone i granične vrijednosti emisija te uz pridržavanje propisanih uvjeta zaštite okoliša neće ugroziti postojeće stanje okoliša, kažu u Ministarstvu.

Prema njihovim riječima, u postupku donošenja rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša razmotrili su procjenu utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja savjetodavnog stručnog povjerenstva, drugih tijela i osoba koja su nadležna prema posebnim propisima te mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti.

Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša temelje se na europskoj direktivi IPPC (direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja), a izdaju se i za postojeća i za nova postrojenja, ističe Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša.

Ako djelatnost koja će se obavljati u objektu koji se gradi može prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, prije gradnje moraju se utvrditi objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. To su uvjeti zaštite okoliša koje tvrtka mora ispuniti prije nego što dobije uporabnu dozvolu.

Objedinjeni uvjeti se, za razliku od lokacijske i građevinske dozvole koje imaju trajni karakter, izdaju samo na rok od pet godina, a nakon toga se moraju obnoviti. Kod toga će se kontrolirati provode li se sve mjere predviđene studijom utjecaja na okoliš. Ako su se uvjeti zaštite okoliša u međuvremenu postrožili ili je tehnologija napredovala, tvrtka im se treba prilagoditi, upozoravaju u Ministarstvu.

Međutim, okolišne dozvole će se moći i oduzimati ako tvrtka neće poštivati određene uvjete zaštite okoliša i tako privremeno ili trajno prekinuti rad nesavjesnih poduzeća koja ne brinu o svom negativnom utjecaju na okoliš.

Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj postoji oko 170 industrijskih i energetskih tvrtki koje će po Zakonu o zaštiti okoliša usklađenim s europskim direktivama morati imati objedinjene uvjete zaštite okoliša, a tome treba dodati i buduće županijske, odnosno regionalne centre za gospodarenje otpadom. Najviše ih je iz energetike, proizvodnje i prerade metala, kemijske industrije i gospodarenja otpadom te prehrambene industrije. Tako će okolišne dozvole uvesti posebnu odgovornost velikih proizvodnih i energetskih sustava prema okolišu.

Sve nove tvrtke koje moraju imati okolišnu dozvolu, dobit će ju, ako zadovolje sve uvjete, kao dio uporabne dozvole, dok postojeće moraju do 7. studenoga (tada istječe rok iz Zakona o zaštiti okoliša) Ministarstvu zaštite okoliša dostaviti analizu stanja postrojenja i elaborat o načinu usklađivanja s novim propisima, a Ministarstvo će kontrolirati provedbu. Konačni rok do kada će sve postojeće tvrtke, koje će trebati imati okolišnu dozvolu, morati ispuniti sve uvjete odredit će se u sklopu pregovora s Europskom unijom o zaštiti okoliša, a u Ministarstvu očekuju da bi mogao biti još sedam-osam godina.

Ini treba milijarda eura za rafinerije

»Kako bi ispunile stroge uvjete za dobivanje nužne 'okolišne dozvole' mnoge će tvrtke morati puno investirati. Tako će, na primjer, samo Ina u već dijelom provedenu modernizaciju svojih rafinerija u Sisku i Rijeci te u druga postrojenja morati uložiti oko milijardu eura, a velika ulaganja očekuju i HEP«, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Tvrtke koje će morati imati takvu dozvolu će zbog uvjeta iz direktive IPPC morati u svojim postrojenjima koristiti »najbolje raspoložive tehnike (BAT) u integralnom sprječavanju i nadzoru onečišćenja okoliša«, što znači stalno praćenje napretka svjetskih tehnologija i ulaganje u njih kako bi se spriječio i smanjio negativan utjecaj na okoliš, napominju stručnjaci. Kutinska Petrokemija je, na primjer, posljednji remont iskoristila i za završetak investicija u smanjenje emisije štetnih plinova u atmosferu na dijelu postrojenja. Tako su emisije dušikovih oksida sveli na razine koje se ostvaruju primjenom najboljih raspoloživih tehnika za postojeća postrojenja proizvodnje dušičnih kiselina.

Također su na postrojenju NPK-1 ugradili opremu za pranje kiselih i alkalnih otpadnih plinova iz sekcije reaktora. Tim ulaganjima, vrijednim 20 milijuna kuna, ostvarili su jednu od planiranih mjera kako bi se smanjile emisije amonijaka, fluorida i dušikovih oksida u atmosferu i zadovoljile pooštrene granične vrijednosti te ispunili dvije obveze utvrđene u postupku priprema ishođenja okolišne dozvole.