Investicije - Hrvatska

Viadukt gradi dio berlinske zračne luke

Berlin gradi novu zračnu luku, a u tom najvećem infrastrukturnom projektu u Njemačkoj posao je dobila i hrvatska građevinska kompanija Viadukt.

Cijeli projekt razvija se na 1470 hektara, a riječ je o investiciji vrijednoj 2,4 milijarde eura.

Nijemci su projekt osmislili još potkraj 90-ih, koji uključuje ne samo razvoj zračne luke, nego i poslovnog središta s maloprodajnim prostorima te industrijske zone kako bi se sagradio kompleks koji će postati novi centar zrakoplovne industrije te drugih poslovnih sektora Berlina i savezne pokrajine Brandenburg.

Zračna luka koja će zamijeniti staru Tegelhof otvorit će se 3. lipnja sljedeće godine i nositi ime jednog od najistaknutijih njemačkih kancelara Willyja Brandta. U prvoj fazi projekta zračna luka moći će primiti 27 do 30 milijuna putnika, čime će se za 36 posto povećati promet ostvaren prošle godine. Lani su dva berlinska aerodroma imala promet od 22 milijuna putnika, dok će novi nakon otvorenja imati kapacitet za njih 27 milijuna. Vjesnik doznaje da je glavni izvođač Maxbugl investitorima obećao kako će proširenjem originalnog nacrta podići kapacitet na 30 milijuna putnika.

Zračne luke Tegelhof i Schönenfeld će se zatvoriti i srušiti pa će Berlin imati samo jednu. Uz glavni Maxbugl, među 12 većih građevinskih kompanija je Strabag kojem je povjeren razvoj pristupnih cesta. Dvije trećine poslova povjereno je lokalnim tvrtkama, među kojima je i 360 manjih poduzetnika. Time uspjeh Viadukta koji je dobio posao u vrijednosti od gotovo 30 milijuna eura, kako nas upućuju investitori, još značajniji, jer su se izborili u konkurenciji privilegiranih domaćih tvrtki.

Nositelj investicije je Berliner Flughafen, tvrtka koja upravlja zračnom lukom, a financijska konstrukcija postavljena je tako da jednak dio od 430 milijuna eura ulažu Beliner Flughafen, Berlin i Brandenburg, dok ostalih 1,1 milijardu eura osiguravaju privatni investitori.

Zahvaljujući toj investiciji zaposlit će 40 tisuća ljudi, pet puta više nego što sad ukupno radi na oba berlinska aerodroma, a indiretno će osigurati 80 tisuća novih radnih mjesta u regiji. Privatni investitori igraju ulogu u razvoju poslovnog parka i industrijske zone na ukupno 109 hektara. Projekt, naime, od početka predviđa poslovni centar i trgovačke sadržaje. Tako će ispred samog terminala biti sagrađeno sedam poslovnih zgrada u sklopu projekta Airport City, koji uključuje prodajne prostore, restorane i hotele na 148.000 četvornih metara površine. Tu su i četiri parkirališne zgrade, čija je ukupna vrijednost oko 250 milijuna eura.

Viadukt je dobio posao upravo na gradnji visoko kvalitetnih parkirališnih prostora, koji bi trebali prihvatiti 10 tisuća automobila u prvoj zoni uz terminal. Na radovima vrijednim 30 milijuna eura angažirano je oko 120 radnika iz Hrvatske, a u razgovorima s investitorima, doznajemo da su vrlo zadovoljni kvalitetom izvedbe te da su otvoreni i za buduću suradnju s tom hrvatskom tvrtkom.

Jedna od pretpostavki za isplativost zračne luke je njezina prometna povezanost s gradom i regijom pa su investitori znatno uložili u razvoj prometne mreže. Izgradili su prugu sa šest kolosijeka, koja povezuje središte Berlina, ali je povezana i s međunarodnom mrežom pa je buduća zračna luka spojena s Češkom i Poljskom. Izgrađeno je 4000 metara nove pruge sa sjeverne strane, a s južne strane terminala posteća je pruga produžena za tri kilometra. Time će postati najbrže dostupna zračna luka u Europi jer će se od središta Berlina do nje moći stići za 30 minuta.

Željeznica na koju su vrlo ponosni bit će napravljena tako da je stanica povezana s liftom koji putnika dovodi ravno na šalter chek-in.

Kako bi se osigurala energetska neovisnost projekta, oko 40 milijuna eura uloženo je u gradnju malih elektrana. Gradi ih njemački energetski div E.ON, a predviđeno je da se pola potrebne energije dobavi iz obnovljivih izvora, dok emisiju ugljikova dioksida planiraju prepoloviti u odnosu na uskoro bivše zračne luke.

Investicija je započela 2006., kad je izgrađena cementara i betonara, a sama zračna luka trebala se otvoriti točno pet godina kasnije 30. listopada 2011. Zbog kašnjenja radova, ali i bankrota tvrtke koja je dobila posao tehničke opreme zgrade, otvorenje je odgođeno za lipanj 2012.. U projektu je predviđena mogućnost gradnje dodatnog terminala u drugoj fazi razvoja, kojim bi se kapacitet povećao na 47 milijuna putnika, ali čak ni u tom slučaju Berlin ne bi mogao prestići glavnu zračnu luku u Njemačkoj - Frankfurt.

Zato ne planiraju biti konkurencija, već razvijati spoj s dalekim destinacijama poput onih u Aziji i SAD-u. Imponzantni projekt ekonomsku isplativost polaže na gradnji dodatnih sadržaja. Tako se na površini od 109 hektara, koja okružuje samu zračnu luku, gradi poduzetnička zona. Interes za poslovni park je velik pa je većina od 14 hektara namijenjenih uredskim zgradama već prodana. Kompanije su zakupile dobar dio poduzetničke zone u koju će se smjestiti laka industrija, tehnološke tvrtke i logistički centri.