Investicije - Crna Gora

Za pet godina kompletna željeznička infrastruktura biće modernizovana

Izvršna direktorica ŽICG-a Marina Bošković, kazala je da u ovoj godini startuju dva važna ugovora.

„Prvi je ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB), u iznosu od 80 miliona eura, od čega je 40 miliona bespovratnih sredstava. Oni će biti upotrijebljeni za rehabilitaciju 13 čeličnih mostova, osam tunela i 20 kilometara pruge na dionici Lutovo–Bratonožići–Bioče“, rekla je Bošković u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je navela da je drugi veliki investicioni ugovor sa EIB-om i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u iznosu od 112 miliona eura kredita, i isti toliki iznos granta, odnosno bespovratnih sredstava, za rekonstrukciju pružnog pravca Golubovci–Bar. To je ujedno i najveći iznos granta koji je Crna Gora ikada dobila.

To podrazumijeva ne samo rekonstrukciju gornjeg stroja, odnosno pruge, nego i zamjenu signalno-sigurnosnih uređaja, svih elektrovučnih postrojenja i elemenata kontaktne mreže, a takođe i rekonstrukciju tunela Sozina i klizišta Ratac. Takođe, menadžment, prepoznajući savremene potrebe putnika i važnost razvoja turizma Crne Gore, predano radi na projektima rekonstrukcije i modernizacije svih željezničkih stanica.

„Dakle, govoreći samo o onome što smo postigli u ovom periodu, mogu da kažem da smo izuzetno zadovoljni i da nas u intervalu od tri do pet godina očekuje rekonstrukcija svih elemenata željezničke infrastrukture, odnosno za pet godina imaćemo potpuno rekonstruisane i modernizovane sve putne pravce u Crnoj Gori. Ono što mogu da kažem je da je naša naredna stanica budućnost“, poručila je Bošković.

Ona je dodala da su međunarodne finansijske institucije prepoznale viziju u preduzeću, kao i posvećenost i sposobnost realizacije.

„Stoga se nalazimo u fazi implementacije, modernizacije i rekonstrukcije svih kompleksnih sistema željezničke infrastrukture“, rekla je Bošković.

Ona je kazala da u preduzeću imaju prvi prioritet, a to je da stanje svih segmenata željezničke infrastrukture bude takvo da obezbijedi bezbjednost i sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

„Željeznička infrastruktura je javno dobro u opštoj upotrebi. Država je većinski vlasnik i ulažući u infrastrukturu, shodno Zakonu o željeznici, vrši svoju javnu funkciju. Dakle, cilj poslovanja ŽICG nije finansijski rezultat, već da svi segmenti koji je čine budu bezbjedni“, dodala je Bošković.

Ona smatra i da bi država, Zakonom o budžetu, trebalo da planira dovoljan iznos sredstava za održavanje svih sistema željezničke infrastrukture.

Govoreći o izazovima u poslovanju, Bošković je ocijenila da je željeznički sistem u prethodnom višedecenijskom periodu funkcionisao sa brojnim nedostacima, kako finansijskih sredstava, tako i legislative.

„Bio je prisutan i manjak dobre strategije i stručnog kadra, pogrešno određivanje prioriteta, neispunjeni standardi, a da ne govorimo o prevaziđenosti tehničkih sistema iz razloga izgradnje pruge koja datira negdje iz 1971. do 1975. godine“, navela je Bošković i naglasila da je izazov bio, kako održavanje ovakve pruge, tako i ispunjenje svih preduslova za planirane rekonstrukcije i modernizacije.

Zakonom o budžetu države za prošlu godinu, ŽICG-u je isplaćeno ukupno deset miliona eura. Ta sredstva su, prema riječima Bošković, opredijeljena za program održavanja željezničke infrastrukture i zarade zaposlenih, koje su 20 odsto niže od prosjeka u Crnoj Gori.

Za hitne potrebe nabavke materijala, opreme i rezervnih dijelova je krajem 2022. godine iz budžetske rezerve izdvojeno 3,9 miliona eura.

„Ne mogu da kažem da su ovo dovoljna sredstva, jer su daleko ispod svih standarda Evropske unije (EU), ali za razliku od prethodnog perioda, ipak su značajno povećana, jer je u prethodnih pet godina taj iznos sredstava bio negdje od 6,5 miliona eura do najviše sedam miliona eura. Uz inflaciju, evidentno je da to nije dovoljan iznos sredstava“, smatra Bošković.

I pored toga, kako je naglasila, odgovornim ponašanjem i mjerama štednje u preduzeću su se trudili da sva sredstva ulože u nabavku opreme, materijala i rezervnih dijelova.

„Primjera radi, za period od dolaska ovog menadžmenta, u aprilu 2021. godine, do danas, u prugu je ugrađeno 18 hiljada novih pragova, što je skoro 80 odsto više nego za prethodne tri godine“, navela je Bošković.

Ona je dodala i da je ukinuto 15 laganih vožnji koje su postojale na relaciji od Podgorice do Bara i da je brzina opet povećana na 50 kilometara na sat. Lagane vožnje označavaju smanjenje brzine zbog bezbjednosti na nekim tačkama gdje stručni ljudi ŽICG odrede da brzina kojom se do tada vozilo nije adekvatna.

Bošković je među značajnim uspjesima izdvojila i to da su pojedini stanični kolosijeci u stanicama Podgorica i Bar, koji su bili zatvoreni skoro od 2018. godine, popravljeni i osposobljeni za saobraćaj.

„Osim u domenu građevinskog održavanja, veliki dio sistema je saniran i popravljen i u dijelu elektrotehničkog održavanju. Recimo, putni prelazi od Podgorice do Nikšića su skoro svi bili neispravni. U ovom trenutku, od 13 putnih prelaza, svi su ispravni. Zaista je veliko zalaganje, trud i napor uložen, ali i svi sistemi dovedeni u bezbjedno stanje i mogu čekati dalju modernizaciju i rekonstrukciju“, poručila je Bošković.

Kako je ocijenila, u Zakonu o budžetu za ovu godinu nije izdvojen neophodan iznos sredstava. Ta sredstva su u iznosu od deset miliona eura, gdje je za zarade zaposlenih neophodno 8,5 miliona eura.

„Da bi sve ove radove održavanja zaposleni izveli, moraju biti stimulisani. Očekujem da ćemo u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva i novim ministrom, koji je pokazao veliko interesovanje za rad željezničkih kompanija, uspjeti da obezbijedimo dovoljan iznos sredstava, kako bismo nastavili sa započetim aktivnostima“, poručila je Bošković.

Ona je ocijenila da menadžment i zaposleni imaju odličnu saradnju i da su, u međusobnoj komunikaciji, kroz izmjene i dopune kolektivnog ugovora, koeficijenti na zarade povećani 20 do 30 odsto, što je značajno u odnosu na prethodni period.

„Menadžment ove kompanije je i te kako svjestan da njena snaga ne leži u finansijskim rezultatima, niti u vrijednosti akcijskog kapitala, već u specijalističkim znanjima i posvećenosti njenih zaposlenih. Drugačijim odnosom prema zaposlenima, obezbjeđivanjem svih neophodnih sredstava, materijala i alata, kao i ulaganjem u mehanizaciju, omogućili smo zaposlenima da mogu lakše da obavljaju svoje dnevne zadatke“, saopštila je Bošković.

Prema njenim riječima, značajan broj mladih ljudi je došao i interesuje se za rad u ŽICG, gdje mogu da se upoznaju sa vrlo kompleksnim sistemima i to znanje primijene bilo gdje u svijetu.

„Tako da, osim povećanja zarada, koje je u startu krenulo sa programom Evropa sad 1, uz povećanje koeficijenata, mogu da budem zadovoljna interesovanjem mladih stručnih ljudi za rad u našoj kompaniji“, zaključila je Bošković.